Mirovine u veljači bez problema jedino ako mirovinski fond stvori pričuvu

ZAGREB – Ohrabruje isprika premijera Ivice Račana umirovljenicima i njegovo obećanje da mirovine više neće kasniti, jer to znači da bi se uskoro ipak mogla naći konačna rješenja za probleme vezane uz isplatu mirovina, prokomentirao je za Vjesnik predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Ivan Nahtigal, naglasivši da SUH ostaje kod stava da redovnih mirovina neće biti prije nego što se u Mirovinskom zavodu osigura zakonom propisana pričuva. Bez toga, potvrdit će se Vjesnikova procjena o tome da će mirovine kasniti i u veljači, složio se naš sugovornik.

Podsjetimo, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) morao bi imati pričuvu od jedne dvanaestine iznosa potrebnog za isplatu mirovina na godišnjoj razini. Zakonom je propisano da se taj fond mora osigurati iz državnoga proračuna, ako Mirovinski zavod to nije u stanju iz vlastitih prihoda.

"Dobro je poznato da su prihodi Mirovinskog zavoda planirani nerealno. Jedan od primjera za to je i način na koji su utvrđena sredstva iz državnog proračuna za mirovine po posebnim propisima. Naime, Upravno vijeće HZMO-a, na temelju rashoda koji su u 97 posto utvrđeni zakonima i ne mogu se smanjiti, utvrdilo je da će za mirovine branitelja trebati 1,9 milijardi kuna. Ministarstvo financija svelo je to pri utvrđivanju proračuna na 1,2 milijarde. Znači da samo po toj osnovi nedostaje 600 milijuna kuna, pa je posve jasno da se teško može osigurati redovna isplata mirovina", naglasio je Nahtigal.

Osim toga, dodaje Nahtigal, naplata doprinosa ovisi o isplatama plaća: budući da se njihova isplata proteže kroz čitav mjesec, tako se i doprinosi u dobrom dijelu prikupljaju tek krajem mjeseca.

Isplata mirovina počinje ranije, pa se često dogodi da prihod Zavoda bude ispod očekivanja. Istodobno, Zavod ne može dobiti veće pozajmice od banaka, sve dok ne vrati one prošlomjesečne. Tako se problem redovne isplate mirovina najčešće ne može riješiti kreditima poslovnih banaka. Kako je riječ o kreditima koje Zavod dobiva uz kamate koje vrijede na tržištu, svako povećanje pozajmice povlači za sobom i povećanje kamata koje treba platiti, a time rastu i troškovi HZMO-a. Osim toga, najveći su problem mirovine koje nose poštari - za približno 400.000 umirovljenika - jer za njih HZMO mora osigurati gotovinu. Pošta, naime, nema "slobodnog" novca kojim bi kreditirala isplatu mirovina, a Hrvatska poštanska banka je u problemima.

"Iz ovih podataka jasno je da Mirovinski zavod iz vlastitih prihoda ne može osigurati pričuvu, pa to, sukladno i Zakonu o mirovinskom osiguranju, mora osigurati država, iz proračuna", ističe Nahtigal i dodaje kako su predstavnici umirovljeničkih udruga više puta isticali na koji se način to može učiniti. Prijedlog je umirovljenika da se HZMO-u odobri pozajmica Hrvatske narodne banke (HNB), odnosno da se poveća zaduženje države kod HNB-a te da se taj novac direktno usmjeri u mirovinsku blagajnu.

"Time bi se osigurala isplata mirovina uvijek istoga datuma u mjesecu", ističe Nahtigal te dodaje kako bi bila riječ o pozajmici uz znatno povoljnije kamate nego što su pozajmice koje Zavod uzima kod poslovnih banaka. Nahtigal dodaje kako nisu u pravu oni koji tvrde da bi tako došlo do veće inflacije, jer se time ne bi povećala novčana masa u opticaju.

HZMO bi, naime, svaki mjesec vraćao tu pozajmicu iz prikupljenog doprinosa, čime bi se osigurala nova pozajmica za idući mjesec, ističe naš sugovornik u Sindikatu umirovljenika.

Sa svim tim tvrdnjama slažu se i u Matici umirovljenika Hrvatske, odakle su premijeru poručili da ga drže za riječ, ne samo zbog tvrdnje da mirovine više neće kasniti, nego i zbog toga što je, govoreći o tom problemu, istaknuo da će se "založiti da se ubuduće sve mirovine isplaćuju do 20. u mjesecu". Ističu kako to treba osigurati već kod isplate mirovina u veljači, bez obzira na to što će se isplaćivati povećane mirovine, jer je u proračunu predviđen dodatni novac za tu isplatu.