MOL će Ini dati kredit tek kad se riješi plinski biznis

Dug državi od 1,4 milijarde kuna, pregovori oko izdvajanja plinskog biznisa i detalji dioničarskog ugovora Vlade i MOL-a o načinu upravljanja, Inu trenutno čine najzanimljivijom gospodarskom pričom u Hrvatskoj, a to onda znači i jednom od zanimljivih političkih tema. Javnost najviše muči činjenica da predsjednik šesteročlane uprave uprave Lászlo Geszti ima odlučujući glas ako se tri hrvatska i mađarska člana podijele kod donošenja neke odluke. Ostat će tako sve dok Vlada ne objavi detalje dioničarskog ugovora, a jamči to i činjenica da je posljednjih tjedana nekoliko puta na uvid ugovor zatražio i predsjednik Stjepan Mesić. Na najvažnija pitanja odgovor je Novi list dobio u MOL-u, a na njih je pisanim putem odgovorio prvi čovjek te kompanije i potpredsjednik u Nadzornom odboru Ine, György Mosonyi.

Koji dijelovi dopune Dioničarskog ugovora najviše idu u korist MOL-u, a koji Vladi?

– Ovo je ugovor kojim su oba partnera na dobitku. Kada ga Vlada odluči objaviti, mnogi koji danas spekuliraju o sumnjivim i tajnovitim detaljima u dopuni Dioničarskog ugovora ostat će razočarani. Dopuna Dioničarskog ugovora sastavljena je kako bi služila interesima obaju partnera nakon što je MOL povećao svoj udjel u Ini putem uspješne obavezne ponude svim dioničarima na tržištu. Dopuna Dioničarskog ugovora s Vladom RH pokazuje vlasničku strukturu u upravljačkim pravima. MOL je preuzeo potpunu odgovornost za upravljanje Inom, kako bi od nje stvorio kompaniju najviše međunarodne izvrsnosti. Imamo jedinstveno znanje i praktično iskustvo za preoblikovanje državne tvrtke u visokoučinkovitu i dinamičnu naftnu kompaniju, a sada imamo veća upravljačka prava da iskoristimo to iskustvo.

Istovremeno smo se morali obvezati za sigurnost opskrbe Hrvatske energijom u smislu strateških odluka. Također smo limitirani u vezi prodaje glavne imovine i preprodaje naših dionica trećim stranama bez pristanka Vlade te smo prihvatili prodaju plinskog biznisa.

Predsjednik Uprave, koji je i predstavnik MOL-a, ima odlučujući glas u slučaju izjednačenog broja glasova. Koliko je puta do sada morao iskoristiti ovu mogućnost?

– G. Geszti kao predsjednik Uprave predstavlja interese svih dioničara – MOL-a, hrvatske države, kao i svih malih dioničara.

U slučaju Nadzornog odbora, gdje dva glavna dioničara imaju svoje predstavnike, htjeli bismo naglasiti da su od 2003. do danas sve glavne odluke izglasane jednoglasno, zajedno s predstavnicima hrvatske države.

Koji su uvjeti koje MOL postavlja u vezi prodaje trgovine plinom hrvatskoj Vladi?

– Ne možemo otkriti uvjete jer su oni stvar dogovora s hrvatskom državom, a u okviru tog dogovora će se definirati I vrijeme kada će detalji biti objavljeni. Ali naravno da bi to trebao biti korektan dogovor na obostranu korist Vlade i Ine.

Koja je najniža okvirna cijena po koji bi Ina trebala prodati plin u skladištu Okoli?

– U osnovi, možemo reći da bi Ina trebala izbjeći daljnje gubitke.

Pod kojim će uvjetima MOL kreditirati Inu kako bi između ostaloga mogla otplatiti i svoj dug državi?

– U trenutnoj situaciji, dok se prodaja segmenta trgovine plinom ne zaključi, niti MOL, niti bilo koji drugi subjekt ne može dati zajam Ini, a da Ina pritom ne prekrši postojeće ugovorne obveze. U tom smislu, niti zajam Mola Ini ne može u ovom trenutku biti rješenje jer Inini postojeći kapaciteti financiranja ne omogućuju podizanje novih zajmova ni od koga. Nakon što se slučaj s plinskim biznisom zatvori i otklone sve ugovorne prepreke za takav zajam, MOL je isti čas spreman pomoći Ini. Te dvije transakcije mogu se provesti gotovo paralelno.

Pod kojim će uvjetima Ina vratiti kredit – koje je vrijeme otplate i kamatna stopa?

– To će biti standardni kredit pod normalnim tržišnim uvjetima.

Koji bi iznos otprilike bio dovoljan da Ina poveća svoju likvidnost?

– Trenutno ne možemo reći koji bi iznos bio potreban jer ne znamo kakvi će biti vanjski učinci u bliskoj budućnosti. To uključuje plaćanje dospjelog duga drugih tvrtki u djelomičnom državnom vlasništvu prema Ini, kretanja međunarodnih marži, kao i datum zatvaranja transakcije prodaje plinskog biznisa. U svakom bih slučaju htio naglasiti da ćemo poduzeti sve kako bismo bili u mogućnosti platiti sve porezne dugove do kraja godine.

Namjerava li MOL kupiti dodatni paket dionica i tako postati većinski vlasnik? Ako da, kada bi se to moglo dogoditi?

– Trenutno ne postoje takve odluke.

Država može biti bolji pregovarač s dobavljačima

Zašto je MOL pristao prodati plinski biznis Vladi, ako će on za nekoliko godina postati profitabilan?

– Tijekom pregovora o strateškoj suradnji između Vlade i MOL-a, Vlada je izrazila svoje snažno opredjeljenje da hrvatska država zadrži strogu kontrolu nad sigurnošću opskrbe plinom kroz kontrolu plinovoda, skladištenja plina i trgovanja plinom, a mi to poštujemo. Također smo morali priznati da to ima smisla jer je država regulator, a ove su aktivnosti strogo regulirane. U određenom smislu, država može biti bolji pregovarač s međunarodnim dobavljačima, kao što je Rusija, u odnosu na privatnu tvrtku.