ANKARA - Dva upozorenja, političko i gospodarsko ukazala su na složenost i težinu pokretanja američke vojne akcije za svrgavanje režima iračkog predsjednika Saddama Husseina. Prvo je došlo u srijedu od provjerenog washingtonskog saveznika egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka. Drugo je istoga dana stiglo sa svjetskog tržišta nafte. Iako se radi o različitim reagiranjima, poruka je istovjetna: napad na Irak mogao bi prouzročiti goleme svjetske političke i gospodarske poremećaje.
Mubarak, koji važi za umjerenog arapskog državnika (Egipat, pored Jordana, ima diplomatske odnose sa Izraelom), uputio je gotovo vapijući poziv američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu da ne pokreće ratnu mašineriju protiv Iraka. "Ako izazovete patnje iračkog naroda dok istodobno pate i Palestinci, to će samo doliti ulje na vatru arapskog bijesa", upozorio je Mubarak. Dodao je kako u tom slučaju nijedan arapski državnik neće moći spriječiti svoj narod da izrazi svoj bijes.
Arapi nezadovoljni svojim vladama Sigurno je da ta alarmantna poruka ne sadrži samo Mubarakovo suosjećanje sa patnjama iračkog i palestinskog naroda. Ona je i izraz straha od erupcije općenarodnog nezadovoljstva u Egiptu. Činjenica je da široke narodne mase u većini arapskih zemalja nisu zadovoljne stajalištima svojih vlada i vlastodržaca glede američkog odnosa prema Iraku i Palestincima. Okrivljuju ih da zbog zaštite svojih položaja ne čine dovoljno kako bi se smanjile patnje i stradanja njihove tamošnje arapske subraće.
Saddam Hussein, koji uočima običnih Arapa jedini pruža otpor američkoj hegemoniji i izraelskoj okupaciji palestinskih teritorija, ubire nove poene širom arapskog svijeta. Štoviše, mnogi u njemu vide heroja i mučenika koji se jedini istinski bori za arapske interese. Bagdadski vođa je tijekom prijema katarskog šefa diplomacije šeika Hamada bin Jassima bin Jabera al-Thanija, vješto prikupio nove arapske simpatije. Poručio je, naime, kako SAD ne prijete samo Iraku, već i cjelokupnom arapskom svijetu.
Bush je nakon razgovora na svom ranču sa saudijskimveleposlanikom u Washingtonu princem Bandarom bin Sultanom istaknuo kako Saddamov režim predstavlja "prijetnju svijetu" te da bi srednjoistočna regija i cijeli i svijet bili sigurniji bez iračkog tiranina. Preko svog glasnogovornika poručio je kako će nastaviti konzultiranje sa Saudijskom Arabijom i drugim zemljama o budućim koracima koje će poduzeti na Srednjem istoku.
Time je pokušao izgladiti gotovo do krajnosti zategnute odnose Washingtona sa dvorom u Riyadhu.
Uspredba s Churchillom i Hitlerom No, "jastrebovi" iz najbližeg Bushova okruženja nastavljaju sa pritiskom da se izvrši vojni pohod na Irak. Nakon potpredsjednika Dicka Cheneya, inače, naftnog magnata, oglasio se i ministar obrane Donald Rumsfeld. On je sadašnju poziciju američke administracije usporedio sa položajem u kojem se uoči Drugog svjetskog rata našao britanski premijer Winston Churchill. Podsjetio je na činjenicu da je Churchill u to vrijeme tražio vojnu akciju protiv Hitlera, ali da je ostatak svijeta ostao praktički nijem. Rekao je kako vojna akcija nije uvjetovana jedinstvenom podrškom međunarodne zajednice. To bi, prema nekim tumačenjima, moglo značiti spremnost SAD da sam poduzme iračku invaziju.
Takvi "borbeni pokliči" Bushovih najbližih suradnika pokazali su, na žalost, i drugo vrlo ozbiljno lice iračke zbilje. Na londonskom tržištu, cijena nafte je naglo porasla.
U srijedu se barel sirove nafte prodavao za 28 dolara, što je tri posto više od ranije cijene. Poskupljenje je, opća je ocjena, izravna posljedica moguće američke vojne intervencije u Iraku.
