MUP popisivao prosvjednike

Istodobno s pregovorima Sindikata javnih službi s Vladom, koji su se protegli na 18 iscrpljujućih sati, oko 50.000 prosvjetara i znanstvenika sudjelovalo je u u sustavu osnovnog i srednjeg školstva, na fakultetima i znanstvenim ustanovama. Štrajk, od kojeg prosvjetari, unatoč pregovorima, nisu odustali iznjedrio je i rješenje – sporazum o usklađivanju plaća, koji je, do trenutka objave ovog teksta, još čekao i na službeni potpis predstavnika sindikata i glavnog Vladinog pregovarača Ive Sanadera.

U pregovorima je sudjelovala i većina ministara, a u jednom trenutku pregovaračima se pridružio i ministar unutranjih poslova Tomislav Karamarko. Doznajemo kako su obrazovni sindikati premijera izvijestili da policija na terenu od sindikalnih povjerenika traži popis ljudi koji će doći na najavljeni subotnji prosvjed. To je članove Vlade iznenadilo, a ministar Karamarko navodno je poručio kako će ispitati situaciju te da se takve stvari ne bi smjele događati.

Najviše štrajkaša u srednjim školama

Pravila organiziranja prosvjeda nalažu da organizator policiju izvijesti koliki broj ljudi očekuje, te cestovnu rutu, ako stižu autobusima. No, identitet sudionika policija nema pravo tražiti. Najavljeni subotnji prosvjed simbolična naziva »Šest minuta do 12« u slučaju parafiranja sporazuma neće se održati.

Prema podacima većine obrazovnih sindikata, odaziv štrajku prelazio je 80 posto, a samo je Hrvatski školski sindikat Preporod izvijestio kako je štrajkalo tek nešto više od 50 posto članova tog sindikata. Rezultati odaziva veći su nego na referendumu o štrajku na koji je izašlo više od 80 posto sindikalnog članstva, te sindikalni vođe nisu krili zadovoljstvo sudjelovanjem svog članstva u štrajku. Najvećim se odazivom pohvalio šef Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Branimir Mihalinec, budući da je u srednjim školama u štrajku bilo 279 od 351 podružnice tog sindikata, ili 94,8 posto od 12.000 članova koliko broji većinski srednjoškolski sindikat.

U osnovnim je školama štrajkalo od 80 do 90 posto članova, ovisno o županiji. Prema tvrdnjama Zvonimira Laktašića, predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja, u 805 podružnica tog sindikata u prosjeku je štrajkalo više od 80 posto članova, odnosno oko 26.000 ljudi.

Već u 2012. plaća u prosjeku privrede

Jednako snažnim štrajkom pohvalili su se i u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja, gdje je u štrajku bilo otprilike 10.200 članova sindikata u 130 podružnica, dok je svega 500-tinjak zaposlenih radilo.

Dok je trajao štrajk, sa sindikatima je izravno pregovore vodio premijer Ivo Sanader i često, kako ne bi bilo zabuna, za zapisnik diktirao dogovorene dijelove. Prema dostupnim informacijama, 180 tisuća zaposlenih u obrazavanju, zdravstvu, kulturi i socijalnoj skrbi koncem 2011. godine imat će plaće koje će za gospodarstvom zaostajati samo osam posto, što je odnos kakav su postigli krajem prošle godine, a koji je narušen zamrzavanjem plaća zbog financijskih problema. Do toga će se doći tako što će se najranije u listopadu iduće godine zaposlenima u javnim službama vratiti, u travnju ove godine, oduzetih šest posto plaće. No, od 1. siječnja 2010., osnovica za plaće će im se uvećati za iznos inflacije registrirane u drugoj polovini ove godine. Nakon toga zaostajanje za privredom smanjivat će se tijekom 2011. godine. No, sporazumom je navodno dogovoreno da će već u 2012. godini visokoobrazovani početnik u javnoj službi imati plaću jednaku prosjeku privrede.

Lovrinčević – nejteži pregovarač

Od tog trenutka plaće učitelja, profesora, liječnika, medicinskih sestara, glumaca i ostalih zaposlenih u javnim službama trebale bi pratiti sudbinu gospodarstva, odnosno rasti kada raste gospodarstvo, a padati kada padaju plaće u gospodarstvu. Sve to odnosit će se i na zaposlene u državnoj upravi koji su u ranijem sporazumu s Vladom, kad su pristali na niže plaće, dogovorili da se na njih odnose sva prava koja izbore sindikati u javnom sektoru.

Obrazovni sindikati poručili su kako će od svog članstva na referendumu tražiti potvrdu za konačno potpisivanje sporazuma što u praksi znači da bi ga oni tek privremeno parafirali. No i u slučaju privremenog potpisa akcije bi se zaustavile, a ako bi članstvo odbacilo sporazum sindikati bi ponovno pokrenuli štrajk. Najtežim pregovaračem na Vladinoj strani sindikati su ocijenili ekonomskog stručnjaka Željka Lovrinčevića, koji je prema njihovim riječima »stalno komplicirao« situaciju. Samog premijera hvale navodeći da se u četiri sata pregovaranja pokazao izuzetno korektinim, ali i kooperativnim.