Na bubnju kuće vrijedne od 7000 do 9,5 milijuna kuna

Uvidom u Očevidnik nekretnina pod ovrhom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, vidljivo je da se trenutačno prodaju 533 nekretnine i to putem javne dražbe u nadležnim općinskim i trgovačkim sudovima, a na taj način bez nekretnine najčešće ostaju građani zbog dugova prema bankama, štedno-kreditnim zadrugama, osiguravajućim društvima i kartičarskim kućama.
Na bubnju je najviše obiteljskih kuća - njih 212, čija procijenjena vrijednost varira od samo 7106 kuna do gotovo 9,5 milijuna kuna. Prodaje se i 58 stanova, i to od 42.000 do 2,2 milijuna kuna, ali i cijele zgrade s manje stanova. Takvih je zgrada 23, a vrijednost im se kreće od 55.700 do čak 11 milijuna kuna.
U pravilu je tu riječ o fizičkim osobama koje su »uletjele« u građevinski posao, a sada su u dugovima. No na dražbama se prodaju i poslovni prostori, industrijske i poljoprivredne zgrade, čak i šume (njih 11), oranice, livade i pašnjaci, te građevinska zemljišta. Zanimljivo je da se među njima prodaje i dio zapuštenog zemljišta, i to za samo devet kuna!
Za neznatne 32 kune može se kupiti i zemljište, koje je u naravi grmlje, a za 50 kuna može se postati vlasnik zemljišta prekrivenog šikarom. Najskuplja nekretnina je poljoprivredna gospodarska zgrada vrijednosti veće od 23 milijuna kuna. U HGK pojašnjavaju da tržišnu vrijednost nekretnine procjenjuju vještaci koji vode računa o tome koliko nekretnina manje vrijedi, s obzirom na to da na njoj ostaju određena prava i nakon prodaje. Unatoč tome, zanimanje za takve nekretnine očito raste jer je samo u prvih pet mjeseci Očevidnik, koji je dostupan na stranicama HGK, posjećen čak 29.000 puta. U Komori pojašnjavaju da, osim dugova prema financijskim institucijama, nekretnine najčešće dolaze na bubanj i zbog dugova građana prema komunalnim trgovačkim društvima zbog neplaćenih računa za vodu, plin i struju.
U istočnoj Hrvatskoj najčešće nekretnine pod ovrhom su one od seljaka koji ne mogu vraćati kredite podignute zbog poljoprivredne proizvodnje. No dobar je dio i onih ovrha kojima se nastoje naplatiti alimentacije koje roditelji ne plaćaju za malodobnu djecu, a dužni su po zakonu.
U javnoj dražbi mogu sudjelovati svi koji su prethodno dali osiguranje kupnje, ali to nikako ne može biti ovlaštenik sudac ili netko drugi tko sudjeluje u postupku ovrhe i prodaje nekretnine na javnoj dražbi.
A od onih koji na taj način najviše naplaćuju svoj dug, su banke i ostale financijske institucije, i to u 40 posto slučajeva, dok su u četvrtini slučajeva to fizičke osobe odnosno građani. Institucije države na taj način naplaćuju dugovanja u 20 posto slučaja, a pravne osobe u 15 posto slučajeva.

Na javnim dražbama se ne prodaju samo nekretnine nego i pokretnine, te druga imovina. Tako se na dražbi može kupiti i avion za 1,6 milijuna kuna, brodovi i čamci za više od četiri milijuna kuna, industrijski strojevi za hranu i pića od 1,1 milijuna kuna te auto za 100.000 kuna.