Na hitnu pomoć samo tko udovolji uvjete

Da bi se blokirao nepotrebni ulazak pacijenata na hitnu službu i u bolnicu, HZZO je po uzoru na svjetsku praksu donio Protokol za evaluaciju opravdanosti prijama na bolničko liječenje, gdje je pobrojano dvadesetak stanja koja doista zahtijevaju bolničku skrb o pacijentu.

Kako tumače u HZZO-u, uvijek postoji rizik da će pacijent biti primljen u bolnicu bez dobrog razloga. Drugim riječima, ima slučajeva da je bolnička skrb pružena tamo gdje je postojala ekonomičnija alternativa, kao što je specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita ili kućno liječenje. Instrument koji se naširoko koristi diljem svijeta za ocjenu razine neopravdanih prijama, Appropriateness Evaluation Protocol (AEP), sadrži listu od 23 kriterija. Ako pacijent ispunjava jedan ili više njih, onda se prijam može smatrati opravdanim.

Ako se pacijenta primi u bolnicu mimo tih kriterija, bolnica mora navesti razloge zbog kojih je došlo do neopravdanog prijama, kao što su pogrešne liječničke procjene ili nedostupnost alternativne skrbi, jer u protivnom neće moći pravdati račune za obavljene usluge.

Policom pokrivene usluge

Stanja u kojem pacijent ima pravo na bolničku skrb preko hitnog prijema jesu iznenadna nesvjestica, nenormalno visok ili nizak puls (ispod 50 ili iznad 140 otkucaja u minuti), nenormalno visok ili nizak krvni tlak, akutni gubitak vida ili sluha, teške traume, uporna groznica s temperaturom iznad 38 stupnjeva koja traje dulje od pet dana, aktivno krvarenje, bol koja onesposobljuje, otežano disanje uslijed bronhijalne astme, jako otežano disanje kod starijih pacijenata, sumnja na akutnu ishemiju miokarda i još neka teža stanja. Odvraćanje od hitne službe pacijenata koji tamo ne spadaju neke su bolničke ustanove pokušale riješiti po uzoru na Austriju, naplaćivanjem pretraga pacijentu ako se uspostavi da se ne radi o hitnom slučaju, ali to pitanje nije regulirano na nacionalnoj razini. Postojeće zakonodavstvo naime omogućuje da sve zdravstvene usluge, pa bile one i nepotrebne, pokrije polica dopunskog osiguranja.

Na Rebru dnevno 350 pacijenata

Otkad je u KBC-u Zagreb, primjerice, otvoren novi hitni trakt s trijažom, dnevno kroz njega prođe od 250 do čak 350 pacijenata. Pomoćnik ravnatelja Boris Harcet kaže kako je glavni problem što nema »filtera« hitne pomoći u gradu, koji bi »probrao« koji su pacijenti stvarno za bolnicu.

– U Njemačkoj, Švedskoj ili Engleskoj praksa je da se bolesnici ne primaju »s ceste«, ali kod nas to nije riješeno, pa ne postoji varijanta da se pacijent odbije. Niti jedan liječnik ne želi riskirati da ne primi nekog pacijenta u strahu od tužbe – veli Harcet.

Udruge pacijenata odobravaju novu politiku

Poželjno je omogućiti hitni prijem u bolnicu tamo gdje treba. Pacijenti se uvijek žale na prenapučenost čekaonica na hitnom prijemu, pa znaju reći da bi mogli umrijeti dok dočekaju da ih netko primi. Važno je omogućiti da oni kojima je zdravstvena skrb potrebna imaju prednost, ocjenjuje Mensura Dražić, predsjednica Koalicije udruga u zdravstvu.