Na Plitvicama ove godine 550.000 gostiju i zarada oko 95 milijuna kuna

PLITVIČKA JEZERA - Stanje na Plitvičkim jezerima posljedica je ljudske pohlepe za stvaranjem dobiti bez ulaganja, pa će 8,7 milijuna kuna koje Uprava Nacionalnog parka zajedno s Ministarstvom za zaštitu okoliša i prostorno uređenje namjerava uložiti u parkovnu infrastrukturu biti prvi "pravi" novac u prošla dva desetljeća, čulo se u četvrtak u hotelu "Jezero" na neformalnom sastanku Uprave, predstavnika Ministarstva i novinara. Otprilike u isto doba lani, kada je preuzeo dužnost novi ravnatelj, zatečeno je katastrofalno stanje: račun NP-a Plitvička jezera bio je blokiran zbog 6,3 milijuna kuna duga, dobavljačima se dugovalo 12, a zaposlenicima 3,8 milijuna kuna. Ukupni dug, bez 55 milijuna maraka investicijskog kredita prethodne Uprave, iznosio je 44,1 milijun kuna.

Srećom, relativno plodna turistička sezona napunila je blagajnu NP-a sa 83 milijuna kuna, čime su podmireni naslijeđeni dugovi, a radnicima omogućena redovna isplata plaća. Dug od 55, odnosno s kamatama 60 milijuna maraka (od čega, potvrđuje i ministar Božo Kovačević, ništa nije uloženo u obnovu), priča je za sebe. Prema posljednjim informacijama, dogovoreno je s bankama reprogramiranje tog duga.

Mogu li Plitvička jezera sama plaćati svoje troškove te ulagati u infrastrukturu, za što će biti potrebno oko 20 milijuna maraka, ako se želi da i ekološki sve bude kako treba? Po svemu sudeći, da, smatraju ravnatelj NP-a Plitvička jezera Anđelko Kružičević i pomoćnik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja dr.

Ivan Martinić, koji su ovom prigodom predstavili dugoročni program zaštite NP-a. Ove se godine očekuje oko 550.000 posjetitelja Plitvičkih jezera, koji bi trebali ostvariti 164.000 noćenja (11 posto više nego lani), čime bi se zaradilo oko 95 milijuna kuna. Koliko je predstavljeni program realan, vidjet će se na koncu sezone.

Zasad, uređuju se šetnice Parka, a najavljen je i početak premještanja 870 metara kanalizacije od Rapainke do Ličke kuće. Treba još popraviti i ugraditi preostalih 19 kilometara kanalizacije, početi pregovore o novom sustavu vodoopskrbe šireg područja (budući da jezero Kozjak, koje zasad obavlja tu funkciju, u dogledno vrijeme neće biti dovoljno) te otvoriti znanstvene stanice.

Prema riječima dr. Martinića, na Plitvičkim jezerima bi za dvije godine trebala početi radom i rendžerska služba (to je zasad samo radni naslov) u kojoj bi bili okupljeni stručnjaci zaduženi za praćenje stanja u NP-u. Kako je rekao, za taj posao trebala bi biti dovoljna i srednja stručna sprema, pa bi tako sadašnji nadzornici mogli preuzeti taj posao.