Zadovoljstvo opada s godinama starosti
Iako je stereotip za muškarce da puše, piju i nezdravo se hrane, istraživanje Banke, Hendala i Allianza pokazalo je upravo suprotno. Primjerice, mladi do 24. godine puno manje puše nego ostale dobne skupine. Nakon spomenute godine se odnos prema okolišu pogoršava, što je protivno razumu, jer su tada zreliji. Svijest o važnosti očuvanja okoliša raste tek nakon 35. godine, pokazalo je istraživanje.
Također, u istraživanju je poseban naglasak stavljen na percepciju kvalitete života prema dobnim skupinama. Kvaliteta života opada s godinama starosti, pri čemu su najsretniji ljudi između 15. i 24. godine, s indeksom sreće od 72,9 bodova. Njihova očekivanja u vezi budućnosti su znatno veća nego sadašnje zadovoljstvo. Suprotno ovome, već nakon 45. godine opada trenutačno zadovoljstvo i buduće očekivanje zadovoljstva, a poslije 55. godine gotovo da ga i nema.
Mladi ne znaju što ih čeka
Većina mladih obuhvaćenih u istraživanju NIS-a u fazi je obrazovanja, njih 70 posto su ili učenici ili studenti. Preostalih 30 posto nalazi se na tržištu rada, od čega je zaposlenih 16, a nezaposlenih 14 posto. Mladi obuhvaćeni istraživanjem uglavnom ne znaju ili se ne žele izjasniti o prihodima domaćinstva u kojemu žive. Oni vjerojatno zaista ne znaju ili ne brinu o tome tko i kako ih financira. To objašnjava i njihovu višu razinu sreće, višu razinu zadovoljstva trenutačnom životnom situacijom i višim očekivanjima u iduće dvije godine, piše u istraživanju.
Što se tiče emotivnog stanja i fizičkog zdravlja mladih, ono je daleko bolje nego u ostalim dobnim skupinama. Komponenta NIS-a u vezi zdravog ponašanja donosi ugodno iznenađenje o statistički značajnijem zdravom ponašanju mladih do 24 godina starosti, naročito u usporedbi s onima u dobi od 25 do 44 godina. Kada je riječ o radnoj (školskoj) okolini mladi imaju pozitivnu ocjenu od visokih 75 bodova.
Kritičniji odmak, odnosno niže zadovoljstvo, imaju oni u dobnoj skupini od 25 do 34 godine. Gledajući sve dobne skupine u odnosu na dimenziju radne (školske) okoline, svibanjski rezultati ne pokazuju nezadovoljstvo, jer su procjene u svim dobnim (radnim) skupinama iznad 70 bodova.
Nacionalni indeks sreće (NIS) je zajednički projekt Banke, Hendala i Allianza, a rezultati pokazuju da pada iz mjeseca u mjesec. Prvi put od početka mjerenja palo je gotovo svih devet komponenti indeksa, između kojih najviše emotivno i fizičko zdravlje, dok se ekološko ponašanje građana približava kritičnoj točki od 50 bodova. Gledajući posljednje rezultate očito je da se kvaliteta života građana iz mjeseca u mjesec smanjuje, te da se približava 'zoni nesreće' (sve ispod 50 bodova).
