Pojašnjavajući predložene mjere, Vidošević je istaknuo da korijeni krize u koju Hrvatska ulazi sežu desetljećima unatrag i da ju je svjetska financijska kriza samo bolje osvijetlila. Odlučno se usprotivio osnivanju bilo kakvih posebnih tijela i institucija, jer smatra da postojeće institucije moraju funkcionirati i u vremenima krize. Založio se za što skoriji rebalans državnog proračuna na razinu stvarnih mogućih prihoda, nakon čega bi uslijedilo linearno smanjenje za 10 posto i prebacivanje tako dobivenih sredstava HBOR-u i lokalnim razvojnim agencijama.
Rast na teret vjerovnika
Iako je svjestan da prijedlog HGK o zaduživanje središnje države kod Hrvatske narodne banke nije u skladu s preporukama Europske središnje banke, Vidošević je istaknuo kako Hrvatska ne mora prihvatiti baš sve što dolazi iz EU-a, jer svoje probleme ionako moramo rješavati sami. Objašnjavajući prijedlog o destimuliranju izvoza kapitala, predsjednik HGK precizirao je da misli na hrvatske banke čije su matične banke u inozemstvu. Hrvatska ima moralno pravo na zadržavanje kapitala koji bi strane banke u sadašnjoj financijskoj krizi mogle pokušati izvući iz zemlje, pojasnio je.
Država ne smije biti generator nelikvidnosti i zato HGK predlaže donošenje interventnih zakona kojima bi se osigurala naplata potraživanja na rok od maksimalno 90 dana. Objašnjavajući taj prijedlog, Vidošević je osudio one koji, kako je rekao, rastu na teret svojih dužnika, ali je na pitanje misli li pritom na Agrokor, odgovorio da ne želi upirati prstom.
Gospodarstvo bi trebalo i u najvećoj mogućoj mjeri rasteretiti davanja za zaštitu okoliša, koja svakako nema alternative, ali je treba svesti na naš trenutačni stupanj razvoja, smatraju u HGK.
Pelješki most za neka bolja vremena
Uvođenje trošarina na proizvode koji nisu socijalno osjetljivi Vidošević je konkretizirao primjerom mobitela, na koje prosječno hrvatsko kućanstvo troši već sada više nego na struju. Usprkos krizi, brendiranje Hrvatske u inozemstvu ne smije stati, već marketinške aktivnosti treba pojačati, smatra Vidošević, jer se ulaganje u marketing sigurno vraća.
Destimuliranje uvoza primjenom tehničkih standarda je nešto što rade i najrazvijenije zemlje, pa se ni Hrvatska, vjeruju u HGK, toga ne bi trebala libiti. Umjesto državnih infrastrukturnih projekata treba financirati male regionalne projekte, predložio je Vidošević, a upitan misli li pritom i na Pelješki most, odgovorio je potvrdno. Pojasnio je da je taj projekt imao smisla u vrijeme rasta cijena nekretnina, ali sada ne vidi nikakav kratkoročni povrat takve investicije, pa ga treba ostaviti za neka bolja vremena.
Najbogatiji bi se morali najviše odricati
Prijedlog o jačoj kontroli sustava javne nabave Vidošević je dopunio i idejom preferiranja domaćih ponuditelja u granicama dopuštenoga. Objasnio je da to više nije nikakva hereza, jer nešto slično upravo čini i američka vlada.
Preduvjet svih mjera, više je puta ponovio Vidošević, svekoliki je društveni i politički konsenzus koji će stvoriti mobilizacijski efekt. Svi u ovoj krizi, dodao je, moramo vidjeti priliku, ali uz uvjet značajnog odricanja svih segmenata društva, pri čemu se najbogatiji moraju odricati najviše. Iz ove krize, procijenio je Vidošević, nećemo izaći u roku kraćem od jednog desetljeća. ''Tko god kaže da je to moguće u kraćem roku, taj laže. To nije moguće,'' rezolutno je poručio predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Prijedlog mjera Hrvatske gospodarske komore:
- linearno smanjiiti rashode državnog proračuna za 10 posto i ta sredstva prebaciti u HBOR
- linearno smanjiti rashode proračuna lokalnih zajednica za 10 posto i ta sredstva prebaciti u lokalne razvojne agencije
- umjesto kod poslovnih banaka, središnja država trebala bi se zaduživati kod Hrvatske narodne banke
- destimulirati iznošenje kapitala iz zemlje
- reprogramirati kredite građanima i poduzetništvu, uz moratorij na isplatu glavnice ako se kriza produbi
- maksimalno smanjiti davanja iz gospodarstva za zaštitu okoliša
- donijeti interventni paket zakona kojim bi se rok naplate skratio na maksimalno 90 dana
- destimulirati uvoz tehničkim mjerama, poput kontrole kvalitete i normi
- uvesti trošarine na proizvode koji nisu socijalno osjetljvi
- zaustaviti velike kapitalne projekte i umjesto njih pokrenuti manje regionalne projekte
- privremeno dopustiti obračun veće porezno priznate amortizacije u prvoj godini investiranja
- uvesti zaštitnu kamatu na kapital
- pojačati financiranje marketinških aktivnosti u inozemstvu
- pojačati kontrolu sustava javne nabave
- pripremiti posebne sektorske mjere
