Nakon 55. radi tek svaka četvrta žena i polovica muškaraca

Produljenje radnog vijeka ili vraćanje umirovljenika na tržište rada, najčešće su spominjanja rješenja kojima bi se mogli smanjiti izdaci za mirovine i povećati zaposlenost. Međutim, kriza je to učinila suvišnim jer situacija na tržištu rada nije nimalo optimistična.

Asistent na Pravnom fakultetu u Zagrebu Teo Matković ističe kako je tranzicija iz '90-ih "pojela" brojna radna mjesta na kojima su radili stariji – posebno u industriji i trgovini, a nakon kraćeg razdoblja zatišja, sada se događa nova čistka, piše Večernji list.

Polovica umirovljenika žene

"Starije se osobe vrlo teško vraćaju poslu jer postoji stereotip da su manje produktivni i fleksibilni te skloniji razbolijevanju", odgovara Matković na pitanje zašto se ni u razdoblju ekonomskog rasta, nakon 2001., stopa nezaposlenosti starijih nije smanjivala.

"Niska se aktivnost radne populacije nije dogodila preko noći", kaže Matković. Na nju je utjecalo nekoliko pojava, a prva je sigurno niska dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu žena.

Naime, žene čine gotovo polovicu umirovljenika u dobi od 55 do 59 godina, a u dobi od 55 do 64 godine radi tek svaka četvrta žena i polovica muškaraca. Iako su mirovinskom reformom postroženi uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu, posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju od 2008., kriteriji su opet ublaženi, što također demotivira ostanak u radnom odnosu.