ZAGREB - Najavljeni ulazak Hrvatske u Ceftu do kraja ove godine hrvatskim će izvoznicima dodatno otvoriti vrata stomilijunskoga srednjoeuropskog tržišta, no istodobno će zaoštriti konkurentsku borbu na domaćem tržištu.
Stoga, nakon hrvatskog prijama u Ceftu, valja očekivati nastavak pada cijena na policama hrvatskih trgovina, ali i porast deficita u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom. Ulazak u tu organizaciju povećat će i hrvatske izglede za ranijim pristupanjem Europskoj uniji.
Gotovo svi analitičari, ali i gospodarstvenici pozitivnim ocjenjuju najavljeni hrvatski ulazak u Ceftu. Na summitu u Bratislavi otklonjena je i posljednja formalna prepreka članstvu Hrvatske u toj organizaciji, jer su zaključeni pregovori o liberalizaciji trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s Rumunjskom, a hrvatsko je izaslanstvo dobilo i pismenu potvrdu o okončanju pregovora s Bugarskom. Pregovori o liberalizaciji trgovine sa svakom od članica Cefte sada su potpuno završeni.
Sam tekst ugovora o pristupanju Hrvatske Cefti usuglašen je u dva kruga pregovora održanih na stručnoj razini u veljači u Zagrebu i u svibnju u Poreču. Ugovorom je riješeno i pitanje dijagonalne kumulacije porijekla robe budući da Hrvatska još nije članica tog paneuropskog sustava.
Prema mišljenju Biserke Pauković iz Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore, ulaskom u Ceftu Hrvatska će biti više integrirana u europske tokove. To, međutim, podrazumijeva i veću liberalizaciju trgovine s članicama Cefte.
"Dodatna liberalizacija otvara Hrvatskoj nove mogućnosti za povećanje izvoza na tržišta tih zemalja. No Hrvatska se, isto tako, izlaže dodatnoj konkurenciji na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Dosad se, međutim, nije pokazalo da je Hrvatska pokušala iskoristiti nova tržišta koja su joj se otvorila primjenom velikog broja ugovora o slobodnoj trgovini, na što upućuje porast robnog deficita u prvoj polovici godine", pojašnjava ona.
Biserka Pauković dodaje kako stoga, barem kratkoročno, valja očekivati daljnje povećanje vanjskotrgovinskog deficita.
S druge strane, najavljuje da bi zahvaljujući daljnjoj liberalizaciji trgovine i pojačanoj konkurenciji mogla uslijediti sniženja cijena u trgovinama. Na hrvatsko pristupanje Cefti slično gleda i Christopher Peters, analitičar londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU) koji je zadužen za Hrvatsku. Peters ističe kako najavljeni ulazak Hrvatske u Ceftu simbolizira prekretnicu u težnjama službenog Zagreba za članstvom u euroatlanskim integracijama, jer time "izolacionizam Tuđmanove ere" definitivno odlazi u prošlost.
Prema njegovu mišljenju, hrvatska industrija će vrlo brzo osjetiti korist od uklanjanja barijera u trgovini sa zemljama Cefte. One će prvenstveno doći do izražaja u porastu izvoza.
Slične učinke, međutim, ne treba očekivati u poljoprivrednom sektoru, u kojem će liberalizacija trgovine ostati ograničena. No, kako je riječ o sektoru koji u hrvatskom bruto domaćem proizvodu sudjeluje s manje od 10 posto, koristi za ukupno gospodarstvo mogle bi biti značajne, ističe Peters.
Kada je riječ o stranim ulaganjima, Peters naglašava kako bi povjerenje stranih ulagača u Hrvatsku kao osmu članicu Cefte moglo značajno porasti. No, sam ulazak Hrvatske u Ceftu ipak neće izazvati navalu stranih investitora, jer hrvatski rejting ovisi ponajprije o ponašanju nas samih.
"Vlada još nije dala naslutiti da strana ulaganja smatra prioritetom, što se negativno odražava na ulagače. Stoga bi hrvatska Vlada trebala iskoristiti ulazak u Ceftu i svijetu poslati poruku da misli ozbiljno kada kaže da namjerava poticati strana ulaganja", naglašava Peters.
Birokracija i sporost pravosuđa koče ulaganja
On pritom upozorava da Hrvatska ima zakone koji potiču ulaganja, ali čija je provedba slaba. Isto tako, ukazuje na i dalje jake birokratske prepreke i sporu reformu pravosuđa.
Govoreći pak o približavanju Hrvatske Europskoj uniji, Peters naglašava značaj jačanja bilateralne i multilateralne suradnje među zemljama regije.
Od predstojećeg članstva Hrvatske u Cefti mnogo se očekuje i u vodećim hrvatskim tvrtkama. Osim što očekuju jačanje izvoza u zemlje Cefte, neke od njih najavljuju i mogućnost novih akvizicija u regiji.
U Podravki ističu kako na tržištima srednje, jugoistočne i istočne Europe imaju svoja predstavništva i vlastitu distributivnu mrežu. Cilj je Podravke ostvariti liderski položaj na tim tržištima putem iznadprosječnih stopa rasta.
Podravka: Rumunjsko tržište posebno interesantno
Stoga Podravka na ulazak Hrvatske u Ceftu gleda kroz mogućnost daljnjeg širenja tržišta – ističe Sandra Kovačić iz sektora Korporativnih komunikacija koprivničkog prehrambenog diva.
Za Podravku je posebno bitno tržište Rumunjske, jedine članice Cefte s kojom Hrvatska dosad nije imala liberaliziranu trgovinu. I u Rumunjskoj je, doduše, Podravka dosad bila prisutna, ali ulazak Hrvatske u Ceftu stvar postavlja na druge temelje, jer otvara mogućnost sniženja carinskih barijera i proširenja proizvodnog asortimana, a time i poboljšanja Podravkine konkurentnosti na rumunjskom tržištu. U Podravki vjeruju da će ulazak Hrvatske u Ceftu pridonijeti rastu konkurentnosti, ali i mogućnosti nabave jeftinijih sirovina.
Podravka, inače, na inozemnim tržištima ostvaruje 44,4 posto svojih ukupnih prodajnih prihoda. Najvažnije inozemno tržište je Poljska, ujedno i najveća članica Cefte, na kojem Podravka ostvaruje 9,7 posto ukupne prodaje, odnosno 21,8 posto prodaje na stranim tržištima. Za Podravku su značajna i ostala srednjoeuropska tržišta, pa tako, primjerice, u Sloveniji ova koprivnička tvrtka ostvaruje 5,9 posto, u Mađarskoj 2,6 posto, a u Češkoj 2,5 posto svoje ukupne prodaje. U Sloveniji, Mađarskoj i Poljskoj Podravka ima i svoje proizvodne pogone.
Drugačija je situacija kada je riječ o jačanju konkurencije na domaćem tržištu. Dolazak stranih trgovinskih lanaca i koncentracija domaće trgovine dodatni su pritisak. Ipak, u Koprivnici ističu kako sve to na kraju i ne mora biti loše, jer ubrzava racionalizaciju poslovanja i pridonosi većoj učinkovitosti, a time i boljem položaju na tržištu.
Lura još razmišlja o akvizicijama u regiji
U Luri naglašavaju kako se ulazak Hrvatske u Ceftu neće značajnije odraziti na njihovo poslovanje, jer su tržišta zemalja Cefte još uvijek zaštićena značajnim carinskim barijerama u segmentu trgovine mljekarskim proizvodima. Ipak, Lura očekuje postupno jačanje konkurencije proizvođača iz zemalja Cefte na hrvatskom tržištu, posebno od strane mliječne industrije, koja je značajnim dijelom već u vlasništvu velikih multinacionalnih kompanija. Unatoč tome, u Luri tvrde da spremno dočekuju pojačanu tržišnu utakmicu.
Kada je pak riječ o mogućnosti širenja Lure na tržišta Cefte, Ivo Kunst, direktor strateškog razvoja Lure, naglašava da je Lura već sada marginalno prisutna na pojedinim tržištima Cefte. "Unutar svoje strategije teritorijalnog širenja i prerastanja u regionalnu prehrambenu industriju analiziramo i mogućnosti jačeg prisustva na tržištima Cefte, prije svega putem eventualnih kupnji tamošnjih tvrtki", zaključuje Kunst.
Pliva je već odavno prisutna na tržištu Cefte. U većini zemalja ove integracije prisutna je proizvodima i predstavništvima, a u nekima od njih, kao što su Češka i Poljska, ima i vlastitu proizvodnju. Stoga je za vodeću hrvatsku farmaceutsku kompaniju Cefta važna i zbog palete proizvoda koji su u razvoju.
Pored toga, liberalizacija trgovine uklapa se u Plivinu tržišnu strategiju globalnog širenja, pa i Pliva gleda pozitivno na najavljeni hrvatski ulazak u Ceftu.
Pliva ne strahuje od inozemne konkurencije
Značaj srednjoeuropskog tržišta za Plivu je vidljiv i iz podataka o poslovanju u prvih šest mjeseci ove godine, tijekom kojih je samo u Poljskoj Pliva od prodaje lijekova na recept ostvarila 207,7 milijuna kuna.
Na međunarodnim je tržištima u istom razdoblju od prodaje lijekova na recept Pliva ostvarila ukupno 980 milijuna kuna, kaže Roberta Brusić, rukovoditeljica Plivina Odjela za odnose s javnošću.
Uzimajući u obzir mogućnost jačanja konkurencije na hrvatskom tržištu, ona naglašava da Pliva ne očekuje "izrazite promjene".
Naime, u Hrvatskoj su već godinama prisutne gotovo sve multinacionalne farmaceutske tvrtke, pa se uvjeti poslovanja na domaćem tržištu za Plivu neće značajnije mijenjati.
