ZAGREB – Hrvatska narodna banka utvrdila je da je u 1998. i 1999. godini Riječka banka ostvarila gubitak u deviznom poslovanju u iznosu 23 milijuna dolara.
Djelatnici središnje banke rekonstruirali su sve transakcije u razdoblju od 1998. do sredine 2000. godine i o tome izvijestili Državno odvjetništvo. U središnjoj banci se nadaju da će do kraja godine završiti rekonstrukciju poslovanja Riječke banke na deviznom tržištu, kada će i zapisnik o nadzoru poslovanja u cijelosti prezentirati javnosti. Utvrdi li se da ima osnova za pokretanje prekršajnih postupaka, u skladu sa svojim ovlastima HNB će tada to i učiniti.
Svi dosadašnji preliminarni nalazi nadzornih službi HNB-a, a u Riječkoj banci njezine poslovne knjige analizira četvero djelatnika središnje banke kojima pomaže još toliko djelatnika Riječke banke, potvrđuju prvotne procjene gubitaka u iznosu od 98 milijuna dolara, kao i načina na koji je on nastao i knjigovodstveno bio prikrivan.
Vodstvo Hrvatske narodne banke ogorčeno je psihozom koja se stvara oko Riječke banke i pokušajem da se sav teret dokazivanja prevali na središnju banku.
Uloga HNB-a, kažu prvaci središnje banke, nije da bude istražni organ, da sastavlja optužnicu i prikuplja dokaze protiv osumnjičenih u slučaju Riječke banke. To je posao pravosudnih organa.
Djelatnici HNB-a surađuju s Državnim odvjetništvom, MUP-om i sudskim vještakom, koji međutim svoje nalaze temelje na nalazima HNB-a i de facto čekaju da središnja banka dovrši posao, pa primjerice tako ispada da sudski vještak vještači HNB-ovo izvješće o nadzoru poslovanja u Riječkoj banci, a ne poslovanje Riječke banke.
Iako su iz središnje banke ponudili MUP-u da njihovi djelatnici radi edukacije zajedno sa središnjim bankarima obave kontrolu poslovanja, tek posljednjih nekoliko dana u Riječkoj banci stalno boravi jedan djelatnik MUP-a.
To znači da neke institucije nisu u stanju obaviti svoj dio posla, a da je drugima jednostavnije čekati da im HNB servira elemente za optužnicu. Rekonstrukciju događaja, odnosno detaljnu analizu zbivanja u Riječkoj banci HNB obavlja u prvom redu zbog samog bankarskog sustava, kako se ne bi stvorio dojam da se nešto želi zataškati.
Mladen Mirko Tepuš, vođa HNB-ova nadzorne ekipe u Riječkoj banci, detaljnije je pojasnio dosadašnji tijek kontrole dijela deviznog poslovanja u Riječkoj banci.
Prema njegovim riječima, utvrđeno je da gubitak u 1998. i 1999. iznosi 23 milijuna dolara, a da 75 milijuna dolara otpada na 2000. i dio 2001. godine.
Tepuš ističe da zasad definitivno u Riječkoj banci nije utvrđeno ništa što bi imalo obilježja klasične pronevjere. Radi se, naime, uglavnom o čistim špekulativnim FX arbitražama, odnosno o kupovanju deviza radi njihove daljnje prodaje, a gubici su nastajali uglavnom zbog tečajnih razlika. Dakle, transakcije su bile legalne, ali špekulativnoga karaktera.
U deviznom poslovanju Riječke banke bilo je iznimno puno neprijavljenih deviznih transakcija (FX arbitraža), koje treba provjeravati, kao i enormnog prekoračivanja limita trgovanja.
Iako je, primjerice, glavni diler Eduard Nodilo imao dnevni limit trgovanja 10 milijuna dolara, obavljao je i transakcije u iznosu od 80 milijuna dolara i 100 milijuna eura.
Primjerice, u 1998. godini evidentirano je 3086 FX arbitraža, a utvrđene su još 93 neevidentirane transakcije.
U 1999. godini evidentirane su 1922 transakcije, a naknadno je utvrđeno još 1837 arbitraža. U 2000. godini zabilježeno je 1800 transakcija, a u prvom polugodištu evidentirano je nekoliko stotina neprijavljenih transakcija.
Na neprijavljenim transakcijama, koje su djelatnici HNB-a naknadno rekonstruirali, u 1998. godini, primjerice, zarađeno je 11,7 milijuna dolara, a izgubljeno 19,7 milijuna dolara. U 1999. godini neto gubitak na neprijavljenim transakcijama iznosi 8,3 milijuna dolara – zarađeno je 9,2 milijuna dolara, a izgubljeno 17,6 milijuna dolara.
To pokazuje da je, kako je vrijeme odmicalo, bilo sve više neprijavljenih transakcija i sve više gubitaka.
U HNB-u, nadalje, ne isključuju mogućnost angažmana inozemnih forenzičara, ako se kasnije za to ukaže potreba. Stručnjaci HNBa, ocjenjuju u HNB-u, zasad dobro rade svoj posao.
Stručnjaci HNB-a analizirali su i odnos bivšeg vlasnika Riječke banke – Bayerische Landesbanka, u proteklom razdoblju. Riječka banka i BLB trgovale su međusobno iznimno malo. BLB je u praksi, međutim, malo toga učinio kako bi unaprijedio poslovanje u Riječkoj banci, iako su predstavnici BLB-a u više navrata u nju dolazili, a nekoliko dana je čak i diler BLB-a mijenjao Nodila nakon njegova infarkta.
Guverner Željko Rohatinski izjavio da u HNB-u ne raspolažu nikakvim informacijama u vezi medijskih napisa o navodnom proširivanju istrage o odgovornosti i u HNB-u, ali da svakako podržavaju istragu koja će utvrditi što se stvarno zbivalo i tko za to snosi odgovornost.
