Nastavak afere Dubrovačka banka: krediti se dijelili "šakom i kapom", mimo svih pravila

DUBROVNIK - Afera "povlaštenih" kredita Dubrovačke banke, započeta kaznenom prijavom koja je protiv nekadašnjeg predsjednika Uprave Dubrovačke banke, Nevena Barača podnijeta 30. travnja 1998. godine, nakon skoro četiri godine izgleda da ulazi u svoju završnicu. Naime, Općinska državna odvjetnica Katija Kristović 16. veljače ove godine Općinskom sudu u Dubrovniku podnijela je optužni prijedlog protiv Barača, zbog kaznenog djela "nesavjesnog poslovanja" za koje je predviđena zatvorska kazna do tri godine.

Iako Kristović kao strana u sporu nije mogla kazati da li se optužni prijedlog odnosi baš na tzv. povlaštene kredite, pouzdani neslužbeni izvori tvrde da je upravo o tome riječ. Također, s navedenim kaznenim djelom nesavjesnog poslovanja poklapa se i kriminalistička obrada koju je policija provela nakon podnošenja kaznene prijave.

U pisanom izvješću istiće se da je Neven Barač, kao predsjednik Uprave Dubrovačke Banke d.d. u vremenu od 9. rujna 1994. do 28. siječnja 1998. godine, mimo uvjeta predviđenih Odlukama o odobravanju namjenskih i nenamjenskih kredita, štedišama Dubrovačke banke, potpisao 139 zasebnih odluka o dodjeli sveukupno 11.813.342,07 milijuna DEM kredita, građanima koji nisu ispunjavali uvjete statusa štednje, polagali potrebni depozit te koji su dobijali posebnu kamatnu stopu. Tako Dubrovačka banka ne posjeduje štednju, nema oročenih depozita, a kamatne stope na kredite su umanjene, zbog čega će banka pretrpiti gubitak od 3.528.624,14 DEM. No, prema novijim, još uvijek neslužbenim podatcima, broj "povlaštenih" kredita povećao se na 141, a nastala šteta dosegla je 4,4 milijuna DEM, a još se ne zna jesu li to i konačne brojke.

S povlaštenim kreditima povezuje se i sudski postupak protiv novinara "Globusa", Antuna Masle, kojeg je Neven Barač tužio zbog klevete. Masle je na posljednjem ročištu zatražio izuzeće suca Zorana Čengije jer je, kako je u zahtjevu naveo "Globusov" novinar, "tužitelj Barač sucu Čengiji odobrio kredit mimo uvjeta predviđenih Odluka o odobravanju namjenskih i nenamjenskih kredita štedišama Dubrovačke banke".

Neven Barač navodno je, prema popisu povlaštenih kredita koje posjeduje Vjesnik, Zoranu Čengiji 30. srpnja 1996. godine, odobrio 150.000 DEM, bez ikakvog učešća i uz 13-postotnu kamatu. No, zahtjev za izuzećem, neuobičajenom je brzinom za hrvatsko sudstvo odbačen.

Kako nam je kazao Antun Masle u roku od 24 sata odbacio ga je predsjednik Općinskog suda Ivo Besjedica, koji se također nalazi na popisu i koji je, navodno, dobio kredit, i to 23. kolovoza 1996. godine. Riječ je o iznosu od "samo" 20.000 DEM, bez učeća i s kamatom od 9 posto. Brat suca Zorana Čengije, Edurad inače načelnik PU Dubrovačko-neretvanske koji je prije nekoliko dana najavio ostavku, također je jedno od imena na popisu. On je, navodno bez depozita i uz kamatnu stopu od 9, umjesto 13 posto, na 180 mjeseci otplate dobio 100.000 DEM.

Na popisu koji posjeduje Vjesnik, među mnogobrojnim "miljenicima" Nevena Barača je i nekadašnji direktor Privredne banke Martin Katičić, koji je navodno 18. siječnja 1997. godine dobio pola milijuna DEM. Kamata je iznosila 9 posto (unatoč propisanih 13), a rok otplate 240, mimo određenih 180 mjeseci. Kredit je, navodno, odobren bez stausa štednje, unatoč Odluci Banke da se za kredite od 100.000 do 200.000 DEM mora imati štednja u visini depozita, ne manje od 3 mjeseca. Samo od takvog "povlaštenog" kredita banka je pretpila štetu od 328.334,86 DEM. Taj iznos slijedi Marin Mileta, nekadašnji saborski zastupnik HDZ-a, koji se kod Dubrovačke banke samo nekoliko dana iza Katičića, bez depozita i uz kamatnu stopu od samo 6 posto zadužio za 450.000 DEM. Mileta je, kako saznajemo, kredit žurno vratio odmah po izbijanju afere, tako da je nastala samo "manja" šteta, u iznosu od 19.407,54 DEM.

Da je istinita ona narodna "Tko će kome ako ne svoj svome" potvrđuje i nekadašnji direktor kreditnog sektora Dubrovačke banke Velimir Tomašić, kojemu je u dva navrata odobreno 285.000 DEM bez depozita i uz kamatne stope od rekordnih 1 te 8 posto. Prvih 125.000 DEM Tomašić je dobio 9. rujna 1994. godine, na rok otplate od 300 mjeseci, a drugi u visini 160.00 DEM na rok otplate od 180 mjeseci. Bivši zagrebački gradonačelnik i poznati hrvatski glumac Boris Buzančić također je u dva navrata dobio kredite mimo uobičajenih uvjeta. Tako je 22. siječnja 1997. godine podigao 150.000 DEM bez depozita, uz kamatu od 9 posto, a za nešto više od mjesec dana ponovo je "navratio" u Dubrovačku banku. Ovaj put po dodatnih 12.000 DEM bez depozita uz kamatu od 13,5 posto.

Među viđu viđenijim imenima je i nekadašnji direktor dubrovačkog poduzeća "Ragusa" Stjepan Štimac, koji je 30. lipnja 1997.

uzeo 175.000 DEM kredita, bez obaveze polaganja depozita i s kamatom od samo 5 posto. "Ragusa" je, inače, od 1996. do 2000. godine "vrlo dobro" poslovala sa Županijskim odborom HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije, koji je za pružene ugostiteljske usluge napravio račun od 50.213 kuna. Od toga je prošle godine naplaćeno 15.000 kuna.

Kako su svi veći krediti odobreni pred kraj 1997. godine, a uoči lokalnih izbora, može se pretpostaviti da je njihova namjena bila dijelom i utjecaj na biračko tijelo.

No, obzirom na gubitak vlasti HDZ-a, barem na razini grada Dubrovnika i Dubrovačkoneretvanske županije, to se ipak pokazalo nedovoljnim.