Nelikvidnost veća od 21 milijarde kuna

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, objavljenim u Gospodarskim kretanjima, u svibnju se vidio sada već kontinuirani desetomjesečni trend rasta broja insolventnih pravnih osoba. Njihov je broj tada bio 22.751 ili 25,4 posto viši nego u kolovozu prošle godine. Sličan je trend vidljiv i u kretanjima dospjelih, ali nepodmirenih obveza koje su dosegnule razinu od 16,7 milijardi kuna, što je čak za 33,4 posto više nego lani. Broj zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba u svibnju je, u odnosu na mjesec ranije, pao za 10,5 posto. Broj insolventnih obrtnika, u odnosu na lanjski kolovoz, porastao je za 10,6 posto, a iznos nepodmirenih obveza povećao se za 16,4 posto i dosegnuo 4,5 milijardi kuna. Prijavljena nelikvidnost je, dakle, tada bila 21,2 milijarde kuna, a neprijavljena još i veća.

Državne su tvrtke, kako je objavilo Ministarstvo financija, 30. lipnja u ukupnoj nelikvidnosti sudjelovale s oko 11 milijardi kuna. U međuvremenu je, kako smo neslužbeno saznali, dio dugova ipak smanjen, ponajprije zahvaljujući novim kreditnim zaduženjima javnih poduzeća. Iz tih je tvrtki inače teško dobiti suvisli odgovor o glavnim uzrocima tako velikog duga prema dobavljačima, kao i koliko su smanjili rok plaćanja i koliko on trenutačno iznosi. Samo smo u HEP-u uspjeli doznati da je taj novi rok 85 dana, no pritom nisu htjeli reći koliki je bio ranije.

Nelikvidnost u praksi

Rok plaćanja među tvrtkama uglavnom je iznad 120 dana, a ponekad doseže i 180. Razlog tomu, smatra Krešimir Olujić iz Tahografa, nije samo realna kriza u gospodarstvu nego i korištenje te krize kao opravdanja za neplaćanje. Vladimir Celišćak, predsjednik Ceha prijevoznika u HOK-u, pojasnio je kako ova razina nelikvidnosti utječe na prijevoznike u Koprivničko-križevačkoj županiji u kojoj on živi i radi.
“Vlada kaos, oko 30 posto prijevoznika uopće više ne može egzistirati. Potrošene su zalihe iz 2007. godine, problemi su se nagomilali, Ina traži da se gorivo plati u roku od 15 dana, a mi na plaćanje čekamo više od 60 dana. Nelikvidnost nije jedini problem koji imamo: mi smo najskuplja država za registraciju vozila, plaćamo visoke carine, Ina ne odobrava rabate za veliku potrošnju...”, ispričao nam je dio muka koje imaju prijevoznici, i koji će, kao i u drugim sektorima, ako se ubrzo nešto ne promijeni - biti još gori.
Inače, prema podacima Hrvatske obrtničke komore, najveći broj blokiranih obrtnika je u građevinarstvu, trgovini, ugostiteljstvu i prijevozu. “Negativni trend u broju obrta počeo je 2007. godine, kada je bilo 11.772 prijave i 11.456 odjava obrta. Na kraju godine minus je bio 316. Prošle godine razlika je bila skoro 2500 obrta manje (prijavljeno 8728, odjavljeno 11.211). U prva četiri mjeseca ove godine negativna razlika dosegnula je 2068 obrta manje”, naglasio je menadžer za odnose s javnošću u HOK-u Nenad Klapčić, dodavši ipak kako nelikvidnost nije jedini razlog gašenja obrta.

Uništavanje dobrih tvrtki

“Nelikvidnost je dosegla razinu vrlo opasne zaraze koja uništava zdrave tvrtke. Rješenje je u donošenju zakona o obveznom podmirenju obveza u roku do 60 dana, osiguranju nadzora plaćanja kao i brzom rješavanju eventualnih sporova na sudovima. Uporedo je nužno uvesti integrirani sustav nacionalnih računa, koji bi objedinio račune proizvodnje, dohotka, financijskih transakcija (tokove novca u državi), tablice ponude i uporabe (proizvodne povezanosti gospodarskih sektora), te račun nacionalnog bogatstva. Da taj sustav postoji, točnije, da postoji račun financijskih transakcija, ne bi se moglo dogoditi gomilanje dugova primjerice javnih poduzeća kao glavnih generatora nelikvidnosti, jer bi se oni pravodobno uočili i moglo bi se na vrijeme reagirati”, kazao je, između ostalog, Ljubo Jurčić, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.
Pojasnio je da bi taj sustav mogla integrirati i voditi Fina koja bi se potom trebala umrežiti s bankama. Fina se inače također uključila u rješavanje gorućeg problema nelikvidnosti, nudeći poduzetnicima i obrtnicima besplatno korištenje servisa kompenzacija.
No u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna, kada su se multilateralne financijske kompenzacije mogle obavljati bez naknade, u servise se prijavilo samo oko 4000 korisnika. Zašto je takav mali odaziv djelomično objašnjava i odgovor člana Uprave Nexe Grupe Tomislava Rosandića. “Naši su poduzetnici vrlo dobro upoznati s takvim oblicima plaćanja, što je posljedica prošlih vremena u kojima je također bilo eskalacije nelikvidnosti, pa su se poduzetnici na sve moguće načine snalazili kako bi naplatili svoja potraživanja, ali i platili obaveze. U tom je segmentu kreativnost hrvatskih poduzetnika nepresušna. Međutim, takvi bi oblici plaćanja prije trebali biti iznimka a ne pravilo, jer potiču određene navike i nedisciplinu u neplaćanju čak i kada nemamo problem nelikvidnosti. Dugoročno, bezgotovinski oblici plaćanja su neprihvatljivi kao rješenje problema nelikvidnosti jer za posljedicu, između ostalog, imaju i manju konkurentnost poduzetnika zbog poskupljenja cjelokupnog poslovnog ciklusa”, ocijenio je Rosandić.