ZAGREB - Samo ekonomski rast zasnovan na izvozu može biti temelj za stabilan i održivi gospodarski razvitak. Na temelju shvaćanja snažne povezanosti izvoza i ekonomskog rasta trebala bi proizići odgovarajuća strategija, a utvrđivanje jasne izvozne strategije nameće se kao neophodan model gospodarskog razvoja za Hrvatsku. Istaknuo je to predsjednik Republike Stjepan Mesić otvarajući u ponedjeljak 78. jesenski međunarodni zagrebački velesajam.
Govoreći o tome kako vidi ulogu Hrvatske u globaliziranoj ekonomiji, naglasio je da je hrvatsko gospodarstvo već u visokom stupnju globalizirano. Relativno je visok udjel izvoza i uvoza u BDP-u, 23 posto u 2001. godini, ali niži od ostalih tranzicijskih ekonomija.
Predsjednik se osvrnuo i na vanjskotrgovinske probleme Hrvatske ustvrdivši da u zadnjih 10 godina naša zemlja stagnira u izvozu, dok je uvoz dinamičan. Stoga, prema mišljenju šefa države, svi raspoloživi instrumenti makroekonomske politike u 2003. godini i nakon toga moraju biti u funkciji najvažnijeg cilja, a to je porast hrvatskog izvoza roba i usluga. A naša izvozna strategija, poručuje predsjednik Mesić, mora biti orijentirana na članice EU-a, Efte i Cefte te zemlje jugoistočne Europe.
Ustvrdivši nedovoljnu međunarodnu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, Predsjednik je objasnio zašto je to tako: "Ključni indikatori konkurentnosti gospodarstva - osobni dohoci, produktivnost i jedinični troškovi rada manje su povoljni u Hrvatskoj od onih u drugim tranzicijskim ekonomijama. Osobni dohoci u odnosu na produktivnost znatno su viši prema drugim zemljama u tranziciji".
Kao zagovornik novog modela hrvatske gospodarske diplomacije koja će političke prednosti pretvarati u ekonomske dobitke, Mesić je poduzetnicima i političarima poručio da daju svoj doprinos rješavanju razvojnih problema Hrvatske i da zajednički pomognu ulazak hrvatskoga gospodarstva na nova tržišta.
Predsjednik se potom zadržao u jednosatnom obilasku štandova, posebice u Kineskom paviljonu. Kina je, naime, ove godina zemlja-partner. Kineski veleposlanik u Hrvatskoj Zhi Zhaolin podsjetio je da se ove godine navršava deseta obljetnica uspostave diplomatskih odnosa između Kine i Hrvatske. Osvrćući se na otvaranje Kine prema svijetu nakon dva desetljeća reformi, napomenuo je važnost razvoja hrvatsko-kineskih odnosa. Podsjetio je na važnost ovogodišnjeg posjeta hrvatskog predsjednika Kini.
Direktor Zagrebačkog velesajma Davorin Spevec naglasio je da je Jesenski velesajam jedan od 40 općih sajmova u svijetu koji svoju opravdanost dokazuje i brojem izlagača. Spevec je istaknuo potrebu određenih koncepcijskih promjena sajma, te najavio kreiranje novih priredbi, novih paketa usluga i ponude unutar postojećih priredbi.
Ovogodišnji 78. jesenski međunarodni zagrebački velesajam, koji se reklamira kao "mjesto važnih susreta", prema riječima organizatora, naglašeno je internacionalan. Izlaže 39 zemalja, a više od 50 posto izlagača (od njih 1750) je iz inozemstva.
Kolektivnim izložbama predstavlja se čak 14 zemalja, među kojima su Austrija, BiH, Češka, Italija, Kuba, Južnoafrička Republika, SAD, Rumunjska i Njemačka.
Iz Kine, ovogodišnje zemlje-partnera, stigle su 44 tvrtke, koje su izložile svoje kućanske aparate, tekstil, odjeću, prehrambene i kemijske proizvode, elektroniku, hi-fi tehniku i ostala tehnološka dostignuća. Bit će predstavljene i goleme turističke mogućnosti te zemlje, a održat će se i niz gospodarskih skupova i sastanaka hrvatskih i kineskih gospodarstvenika.
O veličini kineskoga gospodarstva nekoliko je brojki prigodom otvorenja Velesajma iznio veleposlanik te zemlje Zhi Zhaolin. Od 1978. godine do danas kineski BDP u prosjeku godišnje raste više od osam posto. U zemlju je ušlo oko 400 milijardi američki dolara stranoga kapitala. Kina se uspješno odupirala udarima azijske financijske krize, negativnom utjecaju recesije svjetskog gospodarstva, a lani je vrijednost kineske vanjske trgovine dosegla 509,8 milijardi američkih dolara.
Tijekom Velesajma posjetitelji će, osim u kinesko gospodarstvo, kuhinju i modu, moći steći uvid u suvremenu likovnu umjetnost te zemlje posjetom izložbi "Zlatna žetva". Riječ je o oko 150 radova četrdesetak kineskih umjetnika dosad uglavnom nepoznatih zapadnoj publici, čije su osnovne odrednice spoj tradicije i otvorenost prema suvremenom, ironičan odnos prema umjetnosti socijalističkog režima i zapažanje društvenih promjena u Kini.
Među stručnim i popratnim velesajamskim aktivnostima, od kojih je većina također međunarodnoga karaktera, najvažniji je Hrvatski gospodarski forum, poslovni susret hrvatskih gospodarstvenika s premijerom i članovima Vlade, na kojem će se govoriti o najaktualnijim gospodarskim temama.
Na stručnom savjetovanju "Europska unija, sporazum o stabilizaciji i pridruživanju odraz na gospodarstvo Hrvatske" sudjelovat će predstavnici 11 zemalja, a hrvatski će predstavnici izložiti iskustva devetomjesečne provedbe Sporazuma. Također, bit će održan i poljskohrvatski i hrvatsko-kineski gospodarski forum te hrvatsko-mađarski poslovni skup, kao i skup "Mogućnost poslovne suradnje gospodarstava Ljubljane, Sarajeva i Zagreba".
U sklopu Jesenskog velesajma održavaju se i četiri specijalizirana sajma - Cromoney, 4. sajam financija i poslovnih mogućnosti, doduše s relativno skromnim brojem izlagača, zatim 58. Intertekstil, 51. Međunarodni tjedan kože, obuće i odjeće, te 19. Modernpak, sajam ambalaže i tehnologije pakiranja.
