Nema inflacije, cijene mogu samo padati

Hrvatska bi se do kraja godine trebala suočiti s deflacijom kao posljedicom, prije svega, snažnog pada potrošnje. Ovotjedni snažni rast cijena goriva, unatoč najavama prijevoznika, ribara i poljoprivrednika koji tvrde da će poskupiti svoje proizvode, ne bi trebao pokrenuti inflatornu spiralu. S tim se slažu ekonomski analitičari bilo da rade za sindikate ili su nezavisni, ali i predstavnici poslodavaca u sektoru poljoprivrede i prehrane.

Hrvatsko gospodarstvo praktično je na dnu, do ove godine generatori rasta – osobna potrošnja, ali i investicije u kapital – sada su važne poluge nepovoljnih kretanja. Osobna potrošnja već je koncem prošle godine doživjela lagani pad, u proteklih osam mjeseci trend smanjenja se nastavio. Tržište se u takvoj situaciji bori za svakog kupca, pa naši sugovornici smatraju kako su najave o valu poskupljenja i posljedičnom rastu inflacije potpuno neutemeljeni.

Ekonomist Damir Novotny ističe kako ovovotjedni rast cijena goriva neće dovesti do inflacije podsjećajući pritom da su cijene goriva, kao i ostalih energenata u Hrvatskoj, godinama bile pod političkim utjecajem. Takvo stanje je neodrživo, i s ulaskom zemlje u EU doći će do ujednačavanja cijena energenata.

– Energenti nemaju veliki ponder na baznu inflaciju – ističe Novotny dodajući kako su i maloprodajne cijene pod pritiskom smanjenja potrošnje, a većina robe kod nas je skuplja nego u okruženju. Hrvatska bi se tako, kao i ostatak Europe, mogla suočiti s problemom deflacije zbog ograničenog prostora kućanstava za potrošnju. Ona će je, veli Novotny i dalje smanjivati zbog neizvjesnosti od budućnosti. Prema njegovom objašnjenju, tko god ovotjedni rast cijena goriva automatski stavlja u kontekst inflatornih pristisaka, zapravo ne poznaje kako ekonomija funkcionira.

Međutim, psihološki efekt u nekim drugim gospodarskim okolnostima, imao bi značajan utjecaj na inflatornu spiralu. »Uvijek kada se stvara ta euforija dolazi do stvaranja zaliha, ali za to više nema prostora«, veli Novotny. Slično razmišlja i Goran Bakula, ekonomski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata. No, on upozorava na još jedan moment – prošle godine cijene hrane na svjetskom tržištu su rasle, a sada su okolnosti promijenjene. Malo se tko, osim prijevoznika lani prilagođavao oscilacijama na tržištu te su jednom podignute cijene, uglavno trajno ostale takve.

– Imamo potrošnju koja od lani pada, pada kreditna zaduženost građana, maloprodaja bilježi pad. Malo tko si u takvoj situaciji može dopustiti rast cijena, ističe Bakula.

On navodi i kako su ove godine cijene u međumjesnom prijevozu niže nego lani, te da su se prijevoznici od prošle godine i snažnih najava rasta cijena zbog poskupljenja goriva prilagođavali kretanjima cijena energenata.

Ni jedan porast cijena goriva nije ugodan, ali on neće povisiti troškove proizvodnje u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. Prema riječima Stipana Bilića, direktora Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a, ukupni troškovi energije u tom su sektoru tri posto, a kod primarne poljoprivrede 10 posto. »Rast cijene goriva od šest do sedam posto na troškove se tako odražava u promilima«, veli Bilić.

Prošlog ljeta cijena benzina gotovo je dosegnula 10 kuna, a danas iznosi nepunih osam kuna. Barel nafte na svjetskom tržištu prije godinu dana je koštao gotovo 150, a danas košta 67 dolara. Naši sugovornici smatraju kako treba demistificirati »famozno« mediteransko tržište za koje nema otvorenih izvora iz kojih bi se moglo vidjeti kretanje cijena. Kada bi se ta situacija demistificirala, i javnost bi psihološki drugačije gledala na promjene cijena goriva.

Najveći pad proizvođačkih cijena u Njemačkoj od 1949. godine

Proizvođačke cijene u Njemačkoj u ovogodišnjem su srpnju pale za 7,8 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, što je njihov najveći pad u posljednjih 60 godina, pokazuju najnoviji podaci njemačkog statističkog ureda. Riječ je o najvećem padu proizvođačkih cijena na godišnjoj razini od 1949. otkad se vode navedene statistike, objavio je statistički ured. U srpnju su u usporedbi s mjesecom ranije proizvođačke cijene u najvećem europskom gospodarstvu bile niže za 1,5 posto. (Hina)