ZAGREB - Ukupna nenaplaćena potraživanja krajem travnja u Hrvatskoj, po podacima Zavoda za platni promet (ZAP), iznosila su 21,63 milijarde kuna. Riječ je o 30.022 pravne osobe čiji su računi blokirani dulje od 60 dana i koje zapošljavaju približno 205.880 djelatnika.
Problem nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva trenutačno je poprimio takve razmjere da se opravdano postavlja pitanje o njegovu utjecaju na cjelokupno domaće gospodarstvo, rekao je tajnik Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske Zrinski Pelajić govoreći na trećoj godišnjoj konferenciji »Hrvatsko novčano tržište« u Zagrebu.
U dokumentu Komisije za vrijednosne papire RH, koji su pripremili predsjednik Komisije Ivica Smiljan i tajnik Pelajić, stoji da nelikvidnost realnog sektora sve više utječe i na stanje na tržištu kapitala te dovodi u vrlo težak položaj i financijske institucije i njihovu likvidnost.
Podsjećajući da je osnovni cilj komisije reguliranje i nadziranje domaćeg tržišta kapitala, kao svoj doprinos rješenju gorućeg problema domaćeg gospodarstva, stručnjaci komisije u srijedu su prezentirali svoje prijedloge za rješavanje nelikvidnosti.
Nužno je što prije evidentirati ukupni iznos dugovanja državnog proračuna, odrediti točan datum do kada su svi korisnici dužni podnijeti podatke, a za korisnike koji to ne prijave treba predvidjeti drastične kazne. Zahtijeva se priprema posebnog zakona o izdavanju srednjoročnih obveznica te priprema njihova izdanja.
Ponavljaju raniji zahtjev za izradom programa štednje i rebalansa proračuna naniže, dok bi za izradu programa otkupa potraživanja za izvozne programe pravnih subjekata trebalo zadužiti Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR). Daljnje mjere koje predlažu iz komisije jesu prestanak izdavanja mjenica za dugove državnog proračuna i izvanproračunskih fondova te hitna priprema zakona o multilateralnoj kompenzaciji između pravnih subjekata.
Pelajić je napomenuo kako je tijekom šest ciklusa multilateralne kompenzacije 1991. iskompenzirano 13 posto od ukupnog iznosa potraživanja, pa smatra da bi kompenzacija desetak posto od trenutačnog iznosa ukupnih potraživanja predstavljala značajan napredak.
Potrebno je pripremiti i pravilnik podnošenju evidencije dospjelih potraživanja i obveza kod ZAP-a te izraditi obrazac BON- PO koji bi pojedinim tvrtkama s dobrim rejtingom omogućio reeskont mjenica kod Hrvatske narodne banke (HNB).
Otvaranjem mogućnosti reeskonta ili otkupa mjenica od strane HNB-a unijela bi se u financijski, a potom i u realni sektor nova količina svježeg novca uz mogućnost kontrole s obzirom na kratke rokove dospjeća mjenica ili kratkoročnih vrijednosnih papira. Za to je nužno načiniti i pravila o reeskontu mjenica mogućnostima korištenja obvezne rezerve i lombardnih kredita u te svrhe.
