HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,9%, dok je HSS zadržao svoje četvrto mjesto s rezultatom od 5,1%. Naredne su se tri stranke zgusnile oko 3 posto (HSLS 3,2%, HSP 3,1%, HSU 3%). Nakon prošlomjesečnog skoka Hrvatskih laburista stranka se ovaj mjesec otklizala na ispod 2 posto (1,9%). Oko jedan posto je nekoliko manjih stranaka i nezavisnih lista (HDSSB 1,3%; IDS 1,1%; Blok umirovljenici zajedno 1,1%; NL Milana Bandića 0,8%; Kerumova HGS 0,6%; Ladonja 0,4%). I dalje se bilježi vrlo visoki udio neodlučnih birača, a i visoka razina apstinenata (oko pedeset posto ispitanika su u ove dvije skupine).
Kukuriku na 40%, HDZ-ovi na 21%
U utvrđivanju preferencija koalicija stranaka i samostalnih lista zabilježen je vrlo zanimljiv trend. Lijeva koalicija bilježi izbor od 40,4% (prema prošlomjesečnih 41,2%), a sada vladajuća 21,2% (prema 24,4% prije mjesec dana). Istovremeno, u nadmetanju s koalicijama HSLS i HSP su zabilježili izbor od 3,3 posto, a Laburisti 2,8%.
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 47,1% izbora najpozitivniji je političar u zemlji, a na vrhu ljestvice doživljaja najpozitivnijeg političara u zemlji je od započinjanja predsjedničkog mandata. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Rohatinski. Ovaj „nepolitičar s velikom političkom težinom“ najpozitivniji je za 10,4% građana/ki (prema prošlomjesečnih 9,4%). Na trećem je mjestu Zoran Milanović s izborom od 5% (prošli mjesec 5,5%). Slijedi premijerka Jadranka Kosor koja je u istraživanju najpozitivnija politička osoba za 4,6% ispitanika/ca. Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (4,1%), Dragutin Lesar (3,1%), Ruža Tomašić (1%), Andrija Hebrang (0,9%), Radimir Čačić (0,8%) te Damir Kain (0,7%). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 87,7% građana/ki, a negativan za svega 6,3%. Zoran Milanović je pozitivan za 39,2% ispitanika/ca, a Jadranka Kosor za njih 22,4%. Slično je i s negativnim doživljajem gdje je J. Kosor negativna za 65,1% građana/ki, a Z. Milanović za 43,6%.
Gospodarska kriza - najveća tema
Tri su teme ovaj mjesec bile u središtu interesa hrvatskih građana/ki. Gospodarska kriza u užem smislu najčešća je tema za 29,1% ispitanika/ca, a gospodarske sadržaje „osnažuju“ još dvije ekonomsko-socijalne teme – novo zaduženje RH za krpanje proračunskih 'rupa' za 11,3%; poskupljenje hrane i goriva (7%). Protuvladini prosvjedi facebook-ovaca, branitelja, umirovljenika druga je najčešće isticana tema i to za 16,9% ispitanika. Kostelićevo osvajanje Velikog kristalnog globusa najvažnija je tema za 16,6%. Prosvjedi seljaka i blokiranje cesta izbor su 6,1% ispitanika/ca. Afera Medikol za 27,6% građana/ki je najvažnija tema iz ožujka. Sve su ostale teme zabilježile znatno rijeđe izbore za događaj mjeseca.
Vlada RH je za svoj rad u ovom mjesečnom istraživanju zabilježila najmanju podršku od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine. Svega 13,4 posto ispitanih podržava rad Vlade, uz tri četvrtine onih koji ne podržavaju njezinu politiku. Niska razina potpotre politici Vlade vidljiva je i iz najslabije ocjene njezinoga rada, koja je za 0,1 poen slabija od prošlomjesečne rekordno niske ocjene (sada 1,87 prema prošlomjesečnih 1,88). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a 3,17 (ali je i ona slabija od one prije mjesec dana kad je iznosila 3,34). Birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju vrlo slabu ocjenu (svega 1,94 prema prošlomjesečnih 2,38), te su po ovom kriteriju sličniji biračima opozicijske koalicije. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,25; HDSSB 1,33; SDP 1,66; HSLS 1,67; HNS 1,69). Ovo potonuće podrške politici Vlade bit će vrlo velika prepreka normalnom funkcioniranju izvršne vlasti u ovoj godini, odnosno do najavljenih izbora krajem ove ili početkom iduće godine. U zemljama s duljom demokratskom tradicijom, ovakva bi situacija bila sasvim dovoljna za traženje nove izborne legitimacije.
Milanović prvi izbor za premijera
Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 49,8% čelnik lijeve koalicije izbor je u 45,5% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 16,3% (prije mjesec dana 14,1%). Da su oboje loši kandidati smatra 32,5% ispitanika/ca (prema prošlomjesečnih 31,5%). Bit će vrlo zanimljivo dalje pratiti ovo nadmetanje koje je vrlo važno u očekivanoj visokopersonaliziranoj kampanji.
Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%
