Guverner Narodne banke Željko Rohatinski gostovao je na sjednici Vlade
Prema Crkvenčevim riječima, pregovori s MMF-om završeni su potkraj prosinca prošle godine kad je postignut načelni dogovor s tom međunarodnom institucijom.
Taj je sporazum u utorak parafiran u Washingtonu, a 19. ožujka očekuje se da Upravni odbor MMF-a konačno prihvati novi stand by aranžman s Hrvatskom.
"Dogovor s MMF-om sadrži našu gospodarsku politiku za ovu i iduću godinu, koja je usklađena s načelima i kriterijima MMFa. Tim smo dogovorom preuzeli veliku odgovornost za provedbu gospodarske politike, pa će trebati učiniti sve da ne dođe do odstupanja od nje", kazao je Crkvenac.
Govoreći o prioritetima koji su dogovoreni s MMF-om i koje treba ispuniti tijekom ove i iduće godine, ministar financija posebice je izdvojio ubrzanje gospodarskog rasta s početnom godišnjom stopom rasta BDP-a od četiri posto, zatim održavanje stabilnosti cijena i smanjenje stope inflacije na 4,5 posto godišnje.
Među prioritetima također su ubrzanje zapošljavanja, te smanjenje deficita na tekućem računu platne bilance i uravnoteženje konsolidiranog proračuna središnje države čiji je deficit u ovoj godini planiran na razini 5,3 a u idućoj na 4,2 posto BDP-a.
Osim povećanja životnog standarda i smanjenja javne potrošnje, Memorandum s MMF-om ističe da su potrebne strukturne reforme, primjerice nastavak liberalizacije tržišta te restrukturiranje i privatizacija javnih poduzeća.
Kako tvrde u Vladi, stand by aranžman s MMF-om Hrvatska sklapa na rok od 14 mjeseci. Njime se Zagrebu pruža mogućnost povlačenja 200 milijuna specijalnih prava vučenja, odnosno oko 250 milijuna američkih dolara, što hrvatske vlasti ne namjeravaju iskoristiti. No, prema Crkvenčevim riječima, važnost je tog aranžmana u tome što će on poboljšati kreditni rejting Hrvatske i položaj naše zemlje na međunarodnim financijskim tržištima. Uz to, ministar očekuje nastavak pada kamata.
Sklapanje aranžmana s MMF-om potaknut će i razvoj hrvatskih financijskih tržišta, poboljšati položaj domaćih poduzeća na stranim tržištima kapitala, te omogućiti povlačenje 200 milijuna dolara vrijednog kredita Svjetske banke i kreditnih aranžmana s Europskom investicijskom bankom (EIB).
Crkvenac je napomenuo da je sklapanje stand by aranžmana jedan je od uvjeta za brži pristup Hrvatske Europskoj uniji. Vlada je u saborsku proceduru uputila zakon o plaćama u javnim službama, kojim se pojednostavnjuje izračun plaća zaposlenika u državnoj upravi i javnim službama, te u mirovinskom i zdravstvenom fondu i Zavodu za zapošljavanje. Ako Sabor prihvati Vladin prijedlog, plaće korisnika proračuna ubuduće će se utvrđivati množenjem koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta i osnovice za izračun plaće.
koja bi se određivala kolektivnim ugovorom uz povećanje od 0,5 posto za svaku godinu staža. Vlada bi uredbom utvrdila vrijednost koeficijenata pojedinih vrsta radnih mjesta, što će ovisiti o stručnoj spremi, a kolektivnim ugovorom uredila bi se mogućnost posebnog nagrađivanja za uspješnost na radnom mjestu. U Vladi su mišljenja da je potrebno ukinuti komplicirani sustav platnih razreda, zvanja i položaja, te uvesti četiri vrste tipiziranih radnih mjesta, utvrditi jedinstvenu osnovicu za izračun plaća i raspone koeficijenata za tipizirana radna mjesta. U hitnu proceduru Vlada je uputila zakon o potvrđivanju Rimskoga statuta Međunarodnog kaznenog suda koji je dosad ratificiralo 27 država. Hrvatska je taj statut potpisala još u listopadu 1998., a do kraja prošle godine dokument je potpisalo 139 zemalja. "U hrvatskom je interesu da dvotrećinska većina u Saboru što prije potvrdi Rimski statut. Naime, nađe li se među 60 država koje su prve ratificirale Statut, naša će zemlja dobiti mogućnost da u tijela tog suda sa sjedištem u Haagu imenuje svoje stručnjake", rekao je Ivanišević. Kako će u djelokrugu tog suda biti i pitanja genocida i zločina protiv čovječnosti, jasno je da će Hrvatska morati promijeniti određene propise, primjerice one o izručenju hrvatskih državljana toj instanci. Zamjenik premijera Goran Granić ocijenio je da je pristup Hrvatske Rimskome statutu jasan pokazatelj politike nove hrvatske vlasti.
Vlada je donijela Uredbu kojom su propisani uvjeti i mjerila za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi. Prioritetno zbrinjavanje predviđeno je za korisnike privatne imovine za koju je vlasnik podnio zahtjev da mu se vrati. Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić kazao je da su Uredbom dopunjeni neki postojeći modeli zbrinjavanja, a neki su posve novi, kao mogućnost dobivanja u posjed građevinskog zemljišta i materijala u vrijednosti do sto tisuća kuna. Predviđena je i mogućnost dodjele oštećenih kuća, stanova i materijala za njihov popravak.
Vlada je pokrenula postupak sklapanja okvirnog ugovora o zajmu za Projekt povratka prognanika i izbjeglica u Hrvatskoj - obnova i stambeno zbrinjavanje, s Razvojnom bankom Vijeća Europe vrijednog 464 milijuna kuna. Zajmom Razvojne banke financirala bi se polovica tog iznosa.
