Obiteljima s djecom niže kamate na stambene kredite, biračko pravo na lokalnim izborima već sa 16 godina

ZAGREB - Nakon dvije sjednice na kojima su se izglasavale odluke koje će i te kako duboko zadrijeti u novčanike građana - poskupljenje struje i plina, Vlada je u četvrtak raspravljala o skupu nacionalnih politika i programa vezanih uz obitelj, mlade, invalide, djecu i siromašne. No, te materijale prepune vrlo zanimljivih podataka tek treba pretočiti u konkretne prijedloge zakona i mjera koji će građanima olakšati život.

U prvom prijedlogu nacionalne obiteljske politike koji je Hrvatska dobila, na primjer, građane će najviše zanimati predloženo subvencioniranje kamata na stambene kredite za obitelji s djecom te nove porezne olakšice. Uz te izravne novčane poticaje, predlažu se i korjenite promjene u sustavu podrške obiteljima - od više vrtića i jaslica do afirmacije očinskog dopusta i omogućavanja roditeljima da dio svog posla, umjesto na radnom mjestu, obavljaju kod kuće.

Demografska slika Hrvatske turobna je i zabrinjavajuća, upozorio je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. U Hrvatskoj je prisutan kontinuiran pad stanovništva, 1991. Hrvatska je imala oko 4,5 milijuna stanovnika, a prema popisu 2001. godine 4,4 milijuna ili 2,6 posto manje. Hrvatska je prvi put devedesetih godina prošlog stoljeća imala negativne stope prirodnog priraštaja stanovnika. U deset godina više je stanovnika umrlo nego što se rodilo, rekao je Vidović.

U Hrvatskoj nije problem imati petero, šestero ili sedmero djece, već je ozbiljan problem imati obitelj s dvoje djece, kaže ministar rada Vidović. Potkrijepio je to podacima da 46 posto obitelji u Hrvatskoj ima samo jedno dijete, 40 posto dvoje djece, a samo je 13 posto obitelji s troje i više djece. Vlada, uz ostalo, predlaže sufinanciranje stambenih kredita bračnim parovima ovisno o broju rođene djece.

Moguće je, ističe se u prijedlogu, da država za jedno dijete sufinancira 50 posto kamata za stambeni kredit i da se ta subvencija povećava s brojem djece.

Predlaže se i osnivanje fonda za uzdržavanje kao državnog fonda iz kojeg bi se plaćale alimentacije, a država bi na sebe preuzela njihovo utjerivanje od obveznika.

Mjere iz nacionalne politike trebaju biti detaljno razrađene, uz procjenu potrebnog novca u roku od tri mjeseca. Krajni rok za provedbu svih mjera je 2007.

U nacionalnom programu djelovanja za mlade veliku će pažnju sigurno privući prijedlog da se mladima već sa 16 godina omogući biračko pravo na lokalnim izborima. Kako se obrazlaže, ako se sa 16 godina smiju zaposliti, trebalo bi im se omogućiti i izravan utjecaj barem na lokalnu politiku. U Zakon o političkim strankama trebalo bi ugraditi kvotu mladih.

Predviđa se i da se izjednači trajanje civilnog i vojnog roka.

Predloženi program okvirnog je karaktera, pa zacrtane mjere tek trebaju razraditi i operacionalizirati resorna ministarstva.

Program se odnosi na mlade od 15 do 29 godina, kojih je po posljednjem popisu 898.000 ili petina hrvatskog stanovništva. Ostale predložene mjere uglavnom se svode na poboljšanje šansi mladih na tržištu rada, jer svi podaci ukazuju na trend produženja socioekonomske nesamostalnosti mladih.

Nova nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom pred državu stavlja zadatak da izjednači prava invalida s istim stupnjem oštećenja, koja danas u ekstremnim slučajevima dosežu omjer i do 1 naprema 17! Uz već uobičajene prijedloge mjera poput uklanjanja arhitektonskih barijera, strategija predviđa i da se do kraja 2003. godine razmisli o uvođenju institucije pravobranitelja za prava osoba s invaliditetom.

Na kojoj se razini borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti nalazi Hrvatska, više od svih statističkih podataka svjedoči zaključak da država mora osigurati svim zaposlenima da za obavljeni posao dobiju plaću! Prema nacionalnim mjerilima, u Hrvatskoj je 10 posto stanovništva siromašno. Ali, stopa subjektivnog siromaštva vrlo je visoka, kaže Vidović - 80 posto stanovnika smatra da je siromašno.

A razinu društvene svijesti o važnosti problema o kojima se na razini strategije i prijedloga u četvrtak bavila Vlada, potpredsjednik Goran Granić opisao je napomenom kako smo "svjedoci da se više energije troši na probleme oko dvije lignje u Piranskom zaljevu nego na rješavanje problema obitelji i mladih".

Premijer Ivica Račan predložio je, pak, da se na sljedećoj sjednici raspravi "prijedlog ambicioznije promocije ovih politika" te da se ti strateški materijali ukoriče.

Nešto konkretnije mjere Vlada je prihvatila vezano uz prava djece, odobrivši prijedlog zakona o pravobranitelju za djecu koji bi, među ostalim, trebao promicati djelotvorniju suradnju između pojedinih službi u sustavu vlasti kad je riječ o djeci.

Pravobranitelja za djecu imenovao bi Sabor, a za rad te institucije godišnje bi bilo potrebno 3,2 milijuna kuna.