Odbor je istom većinom podržao i izmjene zakona o izvršenju državnog proračuna kojim se Vladu ovlašćuje da se može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 34,6 milijardi kuna, kao i vladin prijedlog da proračunski rashodi u 2011. i 2012. ostanu na razini ovogodišnjeg rebalansiranog proračuna.
Predloženim rebalansom kojega je Vlada uputila Saboru proračunski se prihodi smanjuju za 4,5 milijardi kuna, dok se proračunski rashodi povećavaju za 898,2 milijuna kuna.
Deficit proračuna se s planiranih 8,6 milijardi kuna povećava za 5,4 milijarde kuna, na 14 milijardi kuna, odnosno sa 2,6 posto na 4,2 posto BDP-a, kazao je predsjednik Odbora za financije i državni proračun Goran Marić (HDZ).
Rebalans ovogodišnjeg proračuna rađen je na projekciji realnog pada BDP-a u ovoj godini za 1,6 posto, dodao je.
Do "određenog probijanja stavki" došlo je na rashodovnoj strani zbog potrebe isplate mirovina, naknada za nezaposlene, isplate poticaja u poljoprivredi kao i naknada za štete od elementarnih nepogoda, te provođenje referenduma o ZOR-u , kazao je.
No, istaknuo je i da su napravljene uštede koje sveukupno iznose 1,5 milijardu kuna, te naglasio kako to nije mala ušteda.
SDP neće podržati rebalans, kazao je Gordan Maras, jer je nezadovoljan pristupom i načinom na koji je do njega došlo. Smatra kako se Vlada apsolutno ne snalazi, a štetu koju će napraviti plaćat će generacije građana.
"Radi se isključivo o osobnim interesima, o tome da se ostane na vlasti još godinu dana", ocijenio je i dodao kako se rebalans radi kako bi ministar finacija Ivan Šuker mogao "već sutra otići po novo zaduženje".
Njegova stranačka kolegica Dragica Zgrebec ustvrdila je kako "nažalost" deficitom predviđenim ovogodišnjim rebalansom pokrivamo tekuće rashode, umjesto da se naprave "duboki rezovi u ukupnom uređenju države".
Nezadovoljna uštedom od 1,5 milijardu kuna kojom se "nešto napabirčilo", za rezove i to bolne založila se i Nadica Jelaš (SDP) rekavši kako to Vlada ne predlaže.
"Jesmo li čuli da je vrisnuo neki od hrvatskih tajkuna, je li se oporezovalo špekulativni kapital. Nije", upozorava.
Zlatko Koračević (HNS) drži da je predloženi rebalans tehničke naravi i potvrda da je Vlada spremna napraviti sve da se održi još neko vrijeme na vlasti, bez ikakve želje i aktivnosti prema onima koji stvaraju novu vrijednost i bez volje da kazni one koji troše novac onih koji zarađuju.
"Činjenica je da Vlada, kao ni zastupnici koji će podržati rebalans, nisu spremni ući u reformu državne uprave, u lažne poticaje, lažne branitelje", kazao je Koračević dodavši da se rebalans može opisati usporedbom "drži bure vodu dok majstori odu".
Goran Marić ustvrdio je kako je rebalans proračuna zrcalo stanja u gospodarstvu u kojem je neravnotežu stvorila nekadašnja politika stečaja i zatvaranja tvornica, izgradnja stambenih objekata i prijevremene mirovine zbog kojih je od 1991. do danas u mirovinu otišlo 500 tisuća radnika.
"Proračun nije uzrok ulaska, a niti je sredstvo izlaska iz krize", kazao je i ustvrdio da se iz krize može izaći jedino povećanjem gospodarske aktivnosti.
No ona je u Hrvatskoj premala, upozorava i zbog toga proziva banke i njihove visoke kamate na kredite.
Kamate su karcinom hrvatskog gospodarstva i glavni uzrok zašto se ne razvija i potiče gospodarska aktivnost, ocjenjuje.
"Hrvatska je jedinstveni apsurd u kojem bankarski sustav koji nikad nije bio likvidniji i stabilniji ima najmanju kreditnu aktivnost u Europi", dodao je.
Nevenka Majdenić (HDZ) suprotno oporbenim ocjenama, drži da je Vlada pokazala odgovornost te da vodi "realnu politiku uzimajući u obzir sve segmente društva".
Davor Huška (HDZ) ocijenio je kako je Vlada predložila "rebalans kompromisa prema socijalnim partnerima, umirovljenicima, poljoprivrednicima, nezaposlenima".
"Postavlja se pitanje što oporba želi svojim istupima, traktore na cesti, odgodu školske godine i grčki scenarij", kazao je.
HSS-ov zastupnik Josip Friščić kazao je kako ni on nije zadovoljan što je rebalans u nekim dijelovima bio kompromis, ali i naglasio da to nije kompromis koalicijskih partnera.
"Mnogi će biti nezadovoljni predloženim, naročito oni koji su umjesto početka školske godine pripremali table za Markov trg, kao i oni koji su poljoprivrednicima govorili da će im platiti naftu za odlazak na prosvjede u Zagreb", rekao je i naglasio da ušteda od 1,5 milijardu kuna nije mali novac. (H)
