Zaduženje u dolarima, upozorava Grčić, nosi sa sobom valutne rizike na koje Hrvatska ne može utjecati, što u slučaju da dolar ojača poskupljuje cijenu posuđenog novca.
− Izlazak s državnim obveznicama na neeuropsko tržište bio je na neki način logičan potez, s obzirom na to da smo u svibnju emitirali 750 milijuna euroobveznica. Spominjalo se istočnoazijsko tržište kao mjesto zaduženja, ministar financija obilazio je i ta tržišta, ali se Vlada na kraju odlučila za SAD. Vrijeme će pokazati s kakvim rezultatima − navodi naš sugovornik, dodajući kako se već sada kamata po kojoj su izdane dolarske obveznice od 6,75 posto može ocijeniti visokom.
Ta je kamata, prema riječima Grčića, iz perspektive ponude na hrvatskom tržištu kredita i kapitala povoljna, ali, kaže, daleko je to od povoljnoga. Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić ocjenjuje kako su se povoljniji uvjeti izdavanja obveznica u SAD-u mogli postići da su značajnije smanjeni proračunski rashodi i da su provedene reforme državne administracije i pratećih službi.
− Postoji valutni rizik kod ovog zaduženja, a na Ministarstvu financija je da na to odgovori hedgiranjem, odnosno osiguranjem od valutnih promjena − kaže Šantić, pristajući uz ocjene da bi uvjeti prodaje obveznica u SAD-u bili nepovoljniji da nije postignut sporazum sa Slovenijom i deblokada pretpristupnih pregovora.
Otplata kredita
Hrvatska se ovom prilikom zadužila jer nema vlastitih sredstava za servisiranje starih dugova. Tako se s velikom vjerojatnošću može procijeniti da će od 1,5 milijardi prikupljenih dolara road-showom s druge strane Atlantika, oko 250 milijuna eura otići na otplatu kredita kod domaćih banaka.
Valja voditi računa o tome da u 2010., prema najavi guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, na naplatu dolazi deset milijardi eura inozemnog zaduženja.
Rohatinski procjenjuje da će trebati još oko tri milijarde eura za financiranje proračunskog deficita. Ispada da bi dio dolarskih obveznica mogao biti upotrijebljen za servisiranje obveza države u idućoj godini.
− Proračun je jednostavno trebalo zakrpati, novca nema i državi ostaje jedino da se zaduži. Zašto smo dospjeli u takvu situaciju, neka je druga i duga priča − komentira Branko Grčić.
Ministarstvo financija ove je godine dva puta posegnulo za izdavanjem državnih obveznica, nakon što taj način zaduživanja nije aktiviran pet godina. Hrvatska u tome nije ovogodišnja iznimka u Europi, budući da su zemlje Staroga kontinenta od početka godine emitirale oko dvije tisuće milijardi dolara vrijednih obveznica, 40 posto više nego u 2008.
I Mađarska prodala obveznice
Računajući i s podatkom da je susjedna i također tranzicijska Mađarska krajem kolovoza prodala svoje obveznice uz 7,6 posto prinosa, procjene analitičara bile su da bi Hrvatska na road-showu mogla pos tići kamatu od sedam posto. I Hrvatska i Mađarska izdale su državne obveznice s rokom dospijeća od deset godina.
LOŠE
- Na naplatu dolazi deset milijardi eura inozemnog zaduženja
- Još tri milijarde eura manjka za financiranje proračunskog deficita
DOBRO
- Uvjeti prodaje bili bi nepovoljniji da nije postignut sporazum sa Slovenijom
- Dio obveznica mogao bi biti upotrijebljen za servisiranje obveza države u 2010.
