Zanimljivosti, Zdravlje

Ponedjeljak, 14.12.2009.

Tagovi: iscrpljenost, depresija, stres, imunitet, odmor, opuštanje

  • 08:04

Priroda i psiha

Ojačajte svoje živce

Naši su živci danas izloženi mnogim izazovima: od buke do beskonačnog broja podataka koji nas okružu i zadataka koji traže naše djelovanje. Čak ni san ne nudi toliko željeni spokoj! Priroda nam nudi obilje biljaka koje kao melem djeluju na naše živce. Ljekovite biljke, korijenje, povrće, žitarice i voće mogu se koristiti za poboljšanje stanja iscrpljenih živaca, a važna je i konstantna prehrana određenim hranjivim tvarima

Piše: Vladimira Paleček

Šećer ili glukoza važan je izvor energije mozgu i živčanim stanicama. Kako bi u svako doba dana mogli uzeti dovoljno glukoze, naši živci upućeni su na važne elemente u tragovima, primjerice cink ili krom. Nedostaju li u prehrani ovi elementi, posljedice mogu biti depresivna raspoloženja i slaba obrana od stresa. Kako bi besprijekorno obavljali svoju funkciju našim živcima potrebno je niz mineralnih tvari, osobito magnezij, neke masne tvari poput lecitina i kolesterola, bjelančevine i vitamini, osobito vitamini B skupine.

CINK
Smatra se da cink djeluje kao potpora imunološkom sustavu. Važan je za sintezu DNK, potreban je za cijeljenje rana te očuvanje osjetila okusa i mirisa. Također potiče normalan rast i razvoj, osobito za vrijeme trudnoće, djetinjstva i adolescencije. Jednom od najznačajnijih uloga cinka svakako se smatra njegov utjecaj na imunološki sustav (istraživanja govore u prilog primjeni cinka i kod prehlada). Kamenice sadrže više cinka po obroku nego bilo koja druga namirnica, no ipak su glavni izvori cinka u prehrani crveno meso i iznutrice. Drugi važni izvori su: grašak, orašasti plodovi, hrana morskog porijekla, cjelovite žitarice i sl. Pomanjkanje cinka izaziva poremećaj u stvaranju inzulina. Cijeli metabolizam glukoze ovisi o cinku. Zbog toga pomanjkanje cinka osobito ugrožava dijabetičare. Jedno od obilježja Alzheimerove bolesti, koju opisuju kao "pregorjeli kabel" moždanih živaca, jest znatno smanjena količina cinka u bolesnikovu mozgu. O cinku ovisi sinteza hormona serotonina koji euforički djeluje na psihu te proizvodnja melatonina, hormona epifize, koji upravlja procesom starenja, jača obrambene snage i upravlja unutrašnjim satom.

LECITIN
Lecitin je masna tvar koju treba svaka stanica u ljudskom tijelu. On je ključna gradivna tvar staničnih membrana čija je osnovna funkcija propuštanje hranjivih tvari u stanicu, te eliminacija štetnih tvari iz stanice. Bez lecitina stanična membrana bi otvrdnula i izgubila dio svoje aktivnosti. To stanje doprinosi preranom starenju stanica. Lecitin je i sastavni dio zaštitne membrane koja štiti mozak, a koriste ga i mišićne i živčane stanice. Upravo kod njih do izražaja dolazi važnost lecitina u održavanju zdrave stanične membrane kao bitnog preduvjeta prijenosa živčanih impulsa i poruka između stanica. Kada primijetite da počinjete zaboravljati, to je jedan od znakova da imate prenisku koncentraciju lecitina u organizmu. Mliječni proizvodi, jaja, skuše i zobene pahuljice bogati su lecitinom, a također soja i mahunarke poput graška i leće.

MAGNEZIJ
Magnezij ublažava razdražljivost, opušta i može spriječiti migrenu. On izvanredno štiti stanice i sprječava bolesti srca i krvotoka. Velike količine magnezija sadrže kivi, mango, ogrozd i grožđe. Također su bogate magnezijem neke vrste povrća poput artičoka, brokula, graška, zelene salate, matovilca, krumpira, korabe, rabarbare i sirovoga kiselog kupusa.

KOLESTEROL
Kolesterol čini skoro polovinu osjetljive stanične membrane živaca. Bez ove masne tvari vrlo važne za život naš živčani sustav ne bi mogao raditi jer ga štiti od "kratkoga spoja". Uzimamo li u hrani premalo antioksidanasa (dakle vitamina C, E i selena) olakšavamo posao agresivnim slobodnim radikalima koji kvare kolesterol te on "užegne" – postane ljepljiv i stanične membrane dobivaju koru. Tako u stanice stiže sve manje hormona i prijenosnika te živci nisu dobro opskrbljeni. Neugodne posljedice mogu biti bezvoljnost, depresivna raspoloženja, slaba aktivnost te vegetativna distonija. Kako bismo zaštitili kolesterol u živčanim opnama, potrebni su nam najviše vitamini B skupine (pivski kvasac, iznutrice, integralni i mliječni proizvodi). Osobitu zaštitu kolesterolu pruža kolin, jedan od sastojaka lecitina, koji kolesterol održava mekanim. Kolin se nalazi u žumanjku, pivskom kvascu, klicama, sjemenkama, orašastim plodovima i jetri. On djeluje smirujuće na parasimpatički sustav vegetativnih živaca u velikom mozgu. Tamo poboljšava našu sposobnost koncentracije i opću psihičku svježinu.

BJELANČEVINE
Hoćemo li imati dobre živce puno ovisi o količini takozvanih hormona sreće u organizmu, među kojima je, primjerice, hormon noradrenalin. Hormone sreće stvaraju određene bjelančevine (proteini). Pri velikom negativnom stresu i jakim osjećajima, primjerice strahu, žalosti, depresiji i očaju, ove tvari brzo se troše te raspoloženje pada na najnižu točku. Najviše bjelančevina važnih za stvaranje tih hormona sreće ima u mesu, ribi, peradi i siru.

VITAMINI B SKUPINE
Skupina B vitamina ima središnju ulogu što se tiče naših živaca, osobito vitamini B1, B6 i B12. Djelovanje vitamina B skupine je mnogostruko: smiruju, ublažavaju bol, poboljšavaju prokrvljenost, smanjuju opasnost od infarkta, djeluju protiv stresa, štite živčane stanice. Pomanjkanje ovih vitamina uzrokuje razdraženost, slabu koncentraciju, nesanicu, umor, loše raspoloženje, nervozu, grozničavost, depresiju i slabost imuniteta. Vitamini B skupine mogu se naći u: piletini, govedini, svinjetini, iznutricama, integralnim proizvodima, orasima, pivskom kvascu, krumpiru, mahunarkama, mliječnim proizvodima, tunjevini, pšeničnim klicama, šampinjonima i proizvodima od soje.

LJEKOVITE BILJKE ZA ŽIVCE
* Anis – sadrži eterična ulja, šećer i bjelančevine. Opušta, smiruje živce, djeluje antidepresivno te ublažava nadimanje i kašalj. Anis se najčešće pripravlja kao čaj, a služi i kao začin.
* Gospina trava – hipericin u gospinoj travi opušta te ublažava depresivna raspoloženja, primjerice u klimakteriju. Omogućava dobar san te psihičku svježinu. Pod utjecajem gospine trave u mozgu se nalazi više "hormona sreće" serotonina. Flavonoidi koji se nalaze u biljci smiruju napete živce.
* Ginko – listovi ginka sadrže flavone i terpenlaktone, koji poboljšavaju prokrvljenost, pomažu kod smanjene psihičke sposobnosti, iscrpljenih živaca i slaba pamćenja.
* Ginseng – tvari koje sadrži ginseng potiču rad imunološkog sustava, povećavaju sposobnost koncentracije, te jačaju živčanu, fizičku i psihičku izdržljivost. Ginseng se danas također uspješno koristi kod depresivnih raspoloženja i slabljenja spolne želje.
* Hmelj – plodovi hmelja sadrže gorke tvari humulin i lupulin, koje oksidacijom stvaraju vrlo učinkovito eterično ulje metilbutenol, a osnova su ljekovitoga djelovanja hmelja. Djeluju smirujuće na središnji živčani sustav. Hmelj omogućava zdrav san te ublažava klimakterične tegobe. Pripravlja se kao čaj, njime se puni jastuk za spavanje, a mogu se koristiti i tinktura hmelja te mlijeko s hmeljom.
* Kopar – ulje kopra smiruje prenapete živce u stresnim situacijama i uspavljuje. Nekada su vrlo nemirnoj djeci davali da žvaču sjemenke kopra.
* Lavanda – sadrži eterična ulja linalol i kamfor te tanin. Lavanda smiruje i jača živce te djeluje opuštajuće. Osim eteričnih ulja koriste se suhi cvjetovi i listovi za pravljenje mirisnih jastuka i čajeva. Poznato je i vino s lavandom.
* Matičnjak – još u antičko doba i kasnije u kršćanskim samostanima matičnjak je važio kao vrlo djelotvoran lijek za smirenje živaca i poremećaje spavanja. Matičnjak pomaže kod svih živčanih smetnji: tegoba sa želucem, crijevima ili srcem, a koristi se i kao blago sredstvo protiv nesanice. Svježi listovi mirišu na limun i popravljaju raspoloženje.
* Odoljen – gorke tvari i eterična ulja koje odoljen (valerijana) sadrži zajednički djeluju na stanice mozga, te smanjuju stres, nervozu i strah. Odoljen se u psihijatriji koristi protiv strahova i blagih depresija, a u domaćoj uporabi za smirenje i kao sredstvo za spavanje. Uzima se kao čaj, tablete i tinktura.
* Trputac – osim što potiču probavu, sjemenke trputca popravljaju raspoloženje i daju novu snagu pri živčanoj iscrpljenosti.

LJEKOVITI PRIPRAVCI ZA ŽIVCE
Čaj protiv stresa
Sastojci: 1 puna žličica sjemenki kopra, 2 dl vode, malo meda.
Priprava: usitniti kopar u mikseru ili drobilici, preliti ga ključalom vodom, ostaviti pokriveno stajati 10 minuta pa procijediti i zasladiti medom. Popiti svakoga dana 2-4 šalice.

Vino s odoljenom
Sastojci: 3 žlice odoljenova korijena i 1 l bijelog vina.
Priprava: staviti korijen u staklenku koja se može dobro zatvoriti i preliti ga vinom. Ostaviti stajati oko 2 tjedna. Ocijediti, a potom pažljivo procijediti kroz filtar za kavu. Svakoga dana popiti ukupno 1 čašu (1 dl) ovog vina koje koristi živcima.

Čaj protiv stresa II.
Sastojci: po 1 žlica matičnjaka, lavande i gospine trave, 2 dl vode i malo meda.
Priprava: 1 žlicu mješavine preliti vrućom vodom, ostaviti stajati 10 minuta, procijediti i zasladiti medom. Popiti 3 šalice tijekom dana.

Tinktura od odoljena
Sastojci: 40 g svježega ili suhog korijena odoljena i 200 ml 70-postotnoga alkohola.
Priprava: korijen odoljena usitniti u mužaru ili mikseru, staviti ga u staklenku za spremanje zimnice i preliti alkoholom. Zatvoriti poklopcem te ostaviti stajati najmanje 2 tjedna. Ocijediti, a ako je tekućina zamućena procijediti je kroz tanku krpu. Naliti u tamnu bocu, dobro je zatvoriti a potom staviti na hladno da alkohol ne ispari.

Čaj za jačanje živaca
Sastojci: jednake količine gospine trave, matičnjaka i ružmarina, 2 dl vode i malo meda.
Priprava: 2 žlice mješavine preliti ključalom vodom, procijediti i zasladiti medom. Svakoga dana 3 puta pripraviti svježi čaj.

Čaj za smirenje živaca i spavanje
Sastojci: 1 dio plodova hmelja i 3 dijela plodova odoljena.
Priprava: 1 žličicu mješavine, za 1 šalicu, preliti ključalom vodom te pokriveno ostaviti stajati 10 minuta. Protiv jače nervoze popiti 1-2 šalice na dan. Za bolji i mirniji san popiti 1 šalicu čaja 30 minuta prije odlaska na spavanje.

Mlijeko s bazgom
Sastojci: 2-3 svježa cvata bazge, 2 šalice mlijeka, malo cimeta ili vanilije i malo meda.
Priprava: staviti bazgu u hladno mlijeko, a potom zakuhati. Ostaviti stajati 5 minuta, ocijediti, dodati cimet ili vaniliju te piti zaslađeno medom.

Mlijeko s hmeljom
Sastojci: 2 žličice suhih plodova hmelja, 1 velika šalica mlijeka i 1 žličica meda.
Priprava: zakuhati hmelj u mlijeku, dodati med a potom pokriveno ostaviti stajati 7 minuta. Procijediti i popiti prije odlaska na spavanje.

POVRĆE, ŽITARICE I VOĆE
* Artičoka – cinarin u artičoki jača jetru, a vitamini B skupine, željezo i magnezij, jačaju živce. Artičoke također pomažu kod iscrpljenosti. Korisne tvari iz artičoke mogu se u obliku dražeja nabaviti u ljekarnama i trgovinama zdravom hranom
* Avokado – posebna vrsta šećera pročišćenoga ekstrakta avokada daje više energije živčanim i moždanim stanicama. Ona nas čini psihički svježima, jača koncentraciju i poboljšava raspoloženje. Avokado sadrži puno kalija, folne kiseline i vitamina B6. Premda sadrži puno masti, lako je probavljiv.
* Bazga – tamne bazgine bobice sadrže puno vitamina C, niacin neophodan za rad živaca i mozga te puno kalija koji djeluje na izbacivanje tekućine i sniženje krvnog tlaka.
* Bob – sadrži vitamin B2 te pantotensku kiselinu koja također pripada vitaminima B skupine. Zbog toga je bob izvanredna hrana za živce. Osim što može poslužiti za ukusna jela, u stresnim situacijama uvarak od boba može smirujuće djelovati na živce.
* Celer – u starim liječničkim knjigama ovu biljku smatraju lijekom. S punim pravom – osim vitamina B12, celer sadrži i sve druge B vitamine. Stoga je idealan za osobe pod stresom, koje puno uče i trebaju dobru koncentraciju. Izvanredna je hrana našim živcima i mozgu – štiti od nervoze, razdražljivosti i depresije.
* Datulja – datulja potiče probavu, a njezin lako topljivi šećer izvrsna je hrana za živce. Pomaže boljoj koncentraciji osoba koje se bave umnim radom i učenika. Pojedete li nekoliko datulja prije spavanja, pomoći će vam da lakše zaspite.
* Kupina – od davnina je ljekovita biljka. U starom Egiptu nazivali su je Ibisovom krvlju i koristili protiv mnogih bolesti. Sok i meso plodova sadrže puno karotinoida, koji štite stanice od slobodnih radikala te sprječavaju oksidaciju adrenalina, hormona stresa. Vežu također bakar – previše bakra u organizmu može uzrokovati nervozu i slabu koncentraciju. Kupine sadrže i puno vitamina C te povoljno djeluju na imunološki sustav i smanjuju sklonost ka zarazi.
* Pir – izvrsna je hrana za živce, popravlja raspoloženje i cirkulaciju krvi. Sadrži aminokiselinu triptofan te pomaže prijenosnicima pozitivnih živčanih podražaja i dobrom raspoloženju. Pir sadrži i tiocijanat, tvar koja ima važnu ulogu u obrambenom sustavu. Pir koji uzimamo u hrani štiti od psihičkih i tjelesnih bolesti.

Izvor: Zdravlje iz prirode