Otkriven tajni život pingvina

Odgovor na pitanje »Koje ptice smiješno hodaju i ne lete?« uistinu nije težak, no to se nikako ne bi moglo reći za pitanje »U koje krajeve pingvini odlaze tijekom zime i čime se hrane?«. Naime, poznato je da pingvini žive u hladnijim krajevima, u otvorenim morima južne hemisfere te da, kao sve ptice selice, početkom zime mijenjaju svoje stanište. Gdje odlaze, koliki put prevaljuju i čime se hrane istražili su francuski znanstvenici iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja. Istraživanje je provedeno na Kerguelenu, skupini otoka u južnom Indijskom oceanu, koji su teritorij Francuske i koji nisu naseljeni odnosno predstavljaju istraživačku bazu francuskim znanstvenicima i inženjerima.

Za razliku od ostalih ptica, pingvini su ptice koje »lete u moru«, a kako bi mogli dokučiti »tajni život pingvina«, znanstvenici su na noge nekoliko desetaka pingvina pričvrstili aparate koji su bilježili njihovo kretanje te su im nakon otprilike šest mjeseci, kad su se pingvini vratili sa svoga »zimovanja«, izvadili krv kako bi analizirali čime su se hranili.

Ono što su znanstvenici saznali analizirajući podatke snimljene na iznimno laganom uređaju (težine oko 6 grama) jest da su se pingvini vrlo brzo udaljili od Kerguelena i to u pravcu istoka odnosno južnog dijela Indijskog oceana. Jedinke označene uređajima razdvojile su se, no više su od 80 posto vremena provedenih na šestomjesečnom putovanju proveli između 47 i 49 stupnjeva južne geografske širine. Tijekom šest mjeseci preplivali oko 10.500 kilometara, a oni skloni avanturama, od Kerguelena su se udaljili čak 2.400 kilometara. Baš kao što su brzo napustili mora Kerguelena, brzo su se na njega i vratili pa je tako uređaj zabilježio da su u posljednjih mjesec dana prešli više od 1.700 kilometara. Na osnovu toga, znanstvenici su zaključili da su »požurili« kući, a analizom krvi utvrđeno je da su se najčešće hranili rakovima.

Ako je nekoga iznenadio put pingvina, recimo i to da postoje vrste koje mogu preživjeti u umjereno kontinentalnoj klimi, odnosno da su o ledu ovisni samo adelijski i carski pingvini. Druge vrste, dakle, mogu opstati u toplijim krajevima, a znaju se pojaviti i u tropskim područjima samo ukoliko tamo postoje hladne morske struje (npr. Humboldtova struja uz zapadnu obalu Južne Amerike i Benguelska struja duž zapadne obale Afrike koja dopire sve do ekvatora). Ono, pak, što niti jedna vrsta ne može podnijeti jest – zatočeništvo. To možda najbolje dokazuje i veliki broj prijeđenih kilometara odnosno njihov »let« morskim dubinama.