Institut Ruđer Bošković organizira dane otvorenih vrata. Tako ćete biti u prilici od šestog do osmog svibnja posjetiti ovaj institut, tajanstveno mjesto o kojem su se ispredale različite priče – od šuškanja o izradi tajnih oružja u suradnji s Amerikancima do posve “pozdanih” priča o dizajniranju PHNB – Prve Hrvatske Nuklearne Bombe.
Da tome ipak nije (nije?) tako, demonstrirat će vam djelatnici IRB-a kroz šesnaest postavki, ponešto za svakoga: datiranje izotopom ugljika C14 (povedite pradjeda koji nije siguran koje se godine rodio), nanolaminati za vaše urbane vile, saznajte imate li vi i vaš ljubimac kamence istog sastava, akceleratori – aha! svi smo znali da se tamo ipak pravi bomba!, je li većina našeg genoma tek glomazni otpad ili i to nečemu služi, mogu li kemija i ekologija zajedno...
Wellness za mozak na IRB-u
Eto, tko kaže kako je znanost samo dosadna, repetitivna, nerazumljiva praksa čudnih ljudi u bijelim kutama koji međusobno komuniciraju nekakvim vanzemaljačkim narječjem hrvatskog jezika? Dođite i uvjerite se kako su to ljudi od krvi i mesa, a čak nisu niti dosadni!
Svi zadovoljni posjetitelji imat će priliku i četrnaestog svibnja kroz teleskope upoznati se sa noćnim nebom i čudesima što epiciklično kruže oko naše Zemlje (rekao bi Ptolomej).
Oh, da – u ovoj poplavi krajnje zaglupljujućih stvari kojima nas bombardiraju iz masovnih medija, priuštite svom mozgu malo wellnessa, odnesite ga na dane otvorenih vrata IRB-a. Ovo je i šezdesetgodišnjica ove ustanove... vidimo se tamo!
A sad malo o slobodnom softverluku...
Lažna briga za korisnika
Free Software Foundation uputio je komentar na nedavnu izjavu Stevea Jobsa o razlozima zašto Apple ne želi podržati Adobe Flash format; FSF zamjera Appleu lažnu brigu o boljitku korisnika, jer suprotstavlja softver kojeg Adobe čvrsto drži u svojim rukama slici lažne slobode koju imaju korisnici malih Appleovih proizvoda: veliki izbor najrazličitijeg softvera, koji je sav pod striktnom kontrolom tvrtke Apple. Drugim riječima, prema FSF-u poanta cijele te zavade je u tome tko ima kontrolu nad korisnikom, a ne koji je standard otvoren ili koji format je opterećen patentima.
U Europi, u međuvremenu, ima nešto zanimljivih događanja sa slobodnim softverom.
Nizozemci, odlučni da smanje troškove uprave, u zajedničkom uredu kojeg ministarstva mogu koristiti za privremene poslove ili privremene urede, na sva računala instalirali su Ubuntu desktop. Djelatnici državne uprave tako mogu birati hoće li donijeti vlastito računalo ili se poslužiti nekim od postojećih Ubuntu računala. Istovremeno, tri županije (Drente, Gelderland i Utrecht) odlučile su za potrebe planiranja građevinskih radova koristiti OpenWION GIS sustav. Osim što je riječ o domaćem softveru izrađenom u Nizozemskoj, ovaj sustav omogućio je jednostavnu razmjenu podataka među uključenim tijelima javne uprave.
Slobodni softver u lokalnoj upravi
U Rumunjskoj se, pak, podigla prašina oko ugovora te države sa Microsoftom, ugovora teškog devedeset milijuna eura. Veliki problem te države je korupcija, zbog čega se, kako tvrde upućeni, unaprijed zna tko će dobiti javni natječaj. Ako vam to zvuči poznato, trebate znati kako se slobodni softver ipak i tamo počinje koristiti u sve većoj mjeri, ponajprije u lokalnoj upravi kojoj kronično nedostaje financijskih sredstava.
Portugal je objavio popis aplikacija slobodnog softvera koje smatra dovoljno pouzdanim za korištenje u javnoj upravi; na popisu se nalaze neki poznati (MySQL, Alfresco, Ubuntu Linux, Red Hat Linux) i neki manje poznati (Scalix, Knowledge Tree, IPBrick.IC) slobodni softveri. Time se otvaraju vrata slobodnom softveru u javnim nabavama.
U Italiji dječje bolnice prelaze na napredni “Smart Inclusion Project”, sustav koji omogućuje liječnicima pristup i manipulaciju medicinskim podacima pacijenata, ali isto tako i malim pacijentima daje mogućnost učenja i druženja na daljinu sa svojim školskim vršnjacima, ali i videokonferencije sa obitelji. Ovaj sustav naručila je država, a isporučio Telecom Italia.(da, ponovo primjer kako novci od IT rješenja mogu ostati u zemlji)
Otvoreni standard - važan temelj elektroničkog poslovanja u EU
EU komisija i ministri zaključili su kako je interoperabilnost i korištenje otvorenih standarda od velikog interesa za elektroničko poslovanje Unije. Otvoreni standardi ne znače nužno i korištenje slobodnog softvera, no riječ je o vrlo važnom temeljcu elektroničkog poslovanja; izbor pogrešnog standarda može cijelu EU regiju vezati uz određenog proizvođača softvera. Biranjem isključivo otvorenih standarda smanjuje se opasnost od takve zamke, a zemljama članicama EU ostavlja mogućnost izbora ili izrade vlastitog softvera koji je u suglasju sa otvorenim standardima koje koristi Unija.
I jedno viteštvo za kraj: Georg Greve, osnivač i dugogodišnji predsjednik FSFE, odlikovan je medaljom “Verdienstkreutz am Bande” za svoj rad na promicanju slobodnog softvera i otvorenih standarda.
Autor kolumne jedan je od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Stare tekstove autora možete pronaći na njegovom osobnom blogu oddparity.org.
