RIM (Od Vjesnikova dopisnika) – Ateizam na prvome mjestu, zatim siromaštvo, nehaj spram bližnjega, abortus - to su zla današnjega doba protiv kojih je papa Ivan Pavao II. predvodio u nedjelju molitvu Bogu da bi Katoličku crkvu oslobodio tih bremena u trećem tisućljeću. To je bio glavni novi naglasak za svečane mise na kojoj je Papa tražio oprost grijeha koji su počinjeni u Crkvi ili u njezino ime u 1970 godina njezine povijesti. »Mi opraštamo i tražimo oprost«, rekao je Papa mnoštvu okupljenom pred Bazilikom Svetog Petra. »Tražimo oprost zbog podjela među kršćanima, za nasilje za kojim su neki kršćani posegnuli u službi istine i za povremeno neprijateljsko ponašanje prema sljedbenicima drugih vjera«, rekao je. Rečenica »nasilje u službi istine« često je korištena fraza kojom se opisivalo ponašanje prema hereticima tijekom inkvizicije, križarskih ratova i prisilnih pokrštavanja urođenika.
»Za ulogu koju je svojim ponašanjem imao svaki od nas u tim zlima što su pridonijela deformaciji obraza Crkve, ponizno molimo oprost«, rekao je Papa. U vatikanskoj Bazilici sv. Petra Papa je, zajedno s pet kurijalnih kardinala i dvojicom biskupa tražio oproštaj od Boga za sedam glavnih skupina grijeha – progon Židova, crkveni raskol, progon heretika, vjerske ratove, rušenje različitih kultura, tlačenje žena itd.). Svečana liturgija traženja oproštaja od povijesnih grijeha u Crkvi nedvojbeni je historijski događaj, kao i nesumnjiv medijski događaj, pa je prebačena s Pepelnice na prvu korizmenu nedjelju, kako bi dobila veći odjek u medijima. Ona nije znak nove politike Crkve nego svijesti koja je već sazrela, osobito nakon Drugoga vatikanskog koncila – da se mora promijeniti odnos Crkve prema svijetu koji je okružuje. Papa Ivan Pavao II. jasno je stavio do znanja i svrhu svega toga: Crkva se mora odreći bivših grijeha da bi se oslobodila sadašnjih zala, a najveće od njih za Papu jest i ostaje ateizam.
