EU, Gospodarstvo, Hrvatska, Pravo

Srijeda, 28.10.2009.

Tagovi: šećer, izvoz

  • 20:16

Pavić: Nema šećerne mafije, ni istrage OLAF-a

Niti hrvatska šećerna mafija postoji niti je nekog prevarila, a ni Hrvatska, njena administracija i tvrtke nisu pod istragom Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) zbog sumnjivog izvoza šećera, istaknuo je glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić komentirajući recentne medijske napise.

Prema medijskim napisima, nekoliko hrvatskih izvoznika navodno je izbjeglo platiti oko 22 milijuna eura carina tako da su uvozni šećer iz Brazila miješali s čajem, kakaom i limunskom kiselinom i izvozili u EU pod tarifnom oznakom "procesuirane hrane". Naime, za izvoz šećera u EU plaća se carina od 419 eura po toni, dok se za "procesuiranu hranu" carina ne plaća.

Pavić je pojasnio da je to što su neke hrvatske tvrtke izvozile tzv. "procesuiranu hranu" potpuno legalna stvar.

Ako je bilo nekih nepravilnosti to najbolje pokazuje OLAF-ova istraga u zemljama u kojima se provodi i na tvrtkama nad kojima se provodi, a OLAF takvu istragu u Hrvatskoj ne provodi, kazao je Pavić.

Iz Hrvatske gospodarske komore objašnjavaju da Komora nije ovlaštena izdavati dozvole za uvoz već je jedino ovlaštena za izdavanje neobvezujućeg mišljenja o ispunjenju gospodarskih uvjeta za odobravanja provedbe postupka unutarnje odnosno vanjske proizvodnje.

Naglašavaju da postojeći propisi o unutarnjoj proizvodnji kako u Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji omogućavaju potpuno legalno provođenje postupka unutarnje proizvodnje i dobivanje novog proizvoda (ili "procesuirane hrane ") pri čemu se takvom novom proizvodu mijenja tarifna oznaka i omogućava izvoz.

Napominju da HGK u postupku provjere gospodarskih uvjeta kontaktira sve zainteresirane strane uključujući i domaće proizvođače robe za koju se traži mišljenje za provedbu postupka unutarnje proizvodnje, pa su tako i u slučaju uvoza šećera cijelo vrijeme bile uključene i hrvatske šećerane.

U ovoj godini HGK je izdala šest pozitivnih mišljenja o ispunjenju gospodarskih uvjeta (četiri za uvoz rafiniranog šećera i dva za uvoz sirovog šećera) te dva negativna mišljenja.

"Napominjemo da se radi o zanemarivim količinama šećera (u slučaju rafiniranog šećera 2.148 tona, a u slučaju sirovog šećera 3.300 tona) u odnosu na domaću potrošnju i uvoz. Pozitivna mišljenja izdana su za uvoz šećera kao sirovine u proizvodnji proizvoda veće dodane vrijednosti kao što su primjerice voćne prerađevine te sokovi i alkoholna pića", ističu iz HGK. (H)