Ministar financija Franc Križanič nedavno je kroz Državni zbor proveo drugo rebalansiranje državnog proračuna, tako da je Slovenija u prvoj polovini 2009. godine prinuđena živjeti već s trećim proračunom. Bolji poznavatelji prilika kunu se da to nije i posljednji ovogodišnji rebalans – da će rano u jesen uslijediti još jedan pokušaj hvatanja financijske ravnoteže.
Sve ispod očekivanja Ministru Križaniču, baš kao i kolegi u Hrvatskoj, noćne more izaziva posvemašnje malaksavanje ključnih proračunskih prihoda. Porez na dodanu vrijednost, primjerice, podbacio je između dva rebalansiranja za više od 100 milijuna eura. Podbacuju i sve ostale vrste prihoda s iznimkom prihoda od kazni te još neke za ukupni proračun nevažne stavke. Između prvog i drugog rebalansa prilike su se toliko pogoršale da je Križanič morao sasjeći prihode od PDV-a za 400 milijuna eura, porez od dohotka pravnih osoba skratio je za 310, a “dohodninu” za 62 milijuna eura.
Zajedno s drugim korekcijama proračun se u drugom rebalansu oprostio s ukupno 863 milijuna eura očekivanih vlastitih prihoda. Socijalni doprinosi, međutim, pune se očekivanom dinamikom, što je i razumljivo jer su doprinosi oslonjeni na plaće čiji porast ne respektira proizvodnost nego je premašuje. Sloveniji se dogodila i svojevrsna nesreća tako što je vlada Janeza Janše predugo zavlačila s projektom uravnoteženja plaća u javnom sektoru. Plaće su “uravnotežene” pred sam kraj mandata i to s povećanjima do 25 posto, što se dogodilo s plaćama medicinskih sestara. Takvo povećanje plaća nije se moglo dogoditi u nezgodnije vrijeme. U nastavku godine neće se moći izbjeći tvrdi pregovori socijalnih partnera o razvlačenju rokova za puno usklađivanje plaća.
Kako smanjiti manjak po EU receptu
Kolabiranje prihoda na jednoj, a čvrste obveze na drugoj strani – obveze za čije recesijsko redizajniranje nema previše volje ni manevarskog prostora, tjeraju vladu Boruta Pahora u sve veći proračunski manjak.
S dva rebalansa u ovoj godini ta je vlada natovarila građanima 1,8 milijardi eura manjka za koji se zna da ga treba pokriti budućim prihodima poreznih obveznika. Manjak u slovenskim javnim financijama, prema ocjeni Europske komisije, ove godine povećat će se na 5,5, a sljedeće na 6,5 posto BDP-a. Komesar za gospodarstvo i financije Joaquin Almunia već je najavio da će postupak protiv Slovenije zbog prekomjernog manjka biti pokrenut negdje potkraj godine. Europska komisija zna i uvažava da u hrvanju s recesijom mora članicama tolerirati privremena prekoračenja mjerila iz Pakta o stabilnosti i rastu.
Slovenski proračunski manjak, smatra Almunia, dosegnut će ove godine 5,1 posto bruto proizvoda – sljedeće dvije godine, pak, 3,9 i 3,4 posto. Ove jeseni iz palače Berlaymont stići će uputstvo u Ljubljanu kako treba pristupiti smanjenju
proračunskog manjka, sve to zajedno s okvirnim rokovima.
Ne bojte se, bit će gore
Almunia ne isključuje još veća pogoršanja do objave jesenskih gospodarskih kretanja početkom mjeseca studenog. Osim Slovenije, nove grješnice još su i Austrija, Belgija i Slovačka. Sloveniju se posebno upozorava na problem dugoročne održivosti javnih financija, prije svega zbog povećanih izdataka povezanih sa starenjem stanovništva. Bruxelles vidi Sloveniju u skupini zemalja koje čeka natprosječno visok udjel mirovina u bruto proizvodu. Neizbježno je, stoga, provesti reformu mirovinskog sustava s posebnim mjerama koje bi potakle stanovništvo da što dulje ostane u radnom odnosu. Najavljujući postupak protiv Slovenije zbog prevelikog proračunskog manjka, Almunia je podsjetio da je još 2006. godine upozoravao na problem dugoročne održivosti javnih financija. Na konferenciji za novinare španjolski komesar rekao je još nešto – da su i tada raspravljali sa svim članicama o javnim financijama na temelju zajedničke metodologije i dogovorenih
indikatora i da je Slovenija bila “jedina članica koja se nije složila s tako dobivenim nalazima”.
Proračunski poučak
Novi proračuni za 2010. i 2011. godinu neće se sastavljati uz pomoć linearnih korekcija nego će izrasti na konkurenciji programa. U odzivu na recesiju Slovenija ima operativniji pristup od onog koji se prakticira u Hrvatskoj. U slovenskom ministarstvu rada posebna radna skupina već priprema moguće prijedloge izmjena u mirovinskom sustavu. Prva neslužbena najava da se ozbiljno razmišlja o produljenju radnog vijeka do odlaska u mirovinu već je izazvala oštre reakcije sindikata. Istodobno, vlada se javno obvezala da će državne proračune za 2010. i 2011. godinu pripremiti na “programski način”. Novi ciklus proračunske potrošnje odredit će se na temelju sadržajnih programa koji vode u određene politike, a sve u cilju bržeg ostvarenja osnovnih strateških ciljeva Slovenije.
Sve to podrazumijeva drukčije pripreme i drukčije razgovore o proračunu. “Želimo postići konkurenciju među programima i potprogramima”, rekao je razvojni ministar Mitja Gaspari dodajući na konferenciji za novinare da takav pristup jamči najsvrsishodniju potrošnju svakog eura. Rokovi za donošenje proračuna neusporedivi su s onima u Hrvatskoj. Oba proračuna bit će na sjednici slovenske vlade, prvi put 10. srpnja i drugi put-14 dana kasnije. Zastupnici će dobiti proračunske knjige na klupe do 1. listopada.
