Penzioneri i "penzioneri": Mirovinski sustav iskrivljen nizom posebnih pravila

Tko se sve ukrcao u prvi stup mirovinskog osiguranja? – pitanje je na koje su odgovor pokušali dati analitičari i stručnjaci za mirovinski sustav - Mihovil Rismondo, Marijana Bađun, Predrag Bejaković i Ljiljana Marušić - u utorak na drugom po redu okruglom stolu o mirovinskom sustavu u organizaciji časopisa Banka i Instituta za javne financije.

Odgovor bi otprilike mogao glasiti: riječ o golemom broju najrazličitijih kategorija umirovljenika od kojih su jedne zakinute, a druge povlaštene, te da takav sustav iskrivljen nizom posebnih pravila zahtijeva ozbiljne korekcije.

Rismondo je naglasio da su od 2001. do 2010. glavne tendencije opadanje broja aktivnih osiguranika, osobito obrtnika i poljoprivrednika. Ali, od 2006. do kraja prošle godine zabilježen je opći rast broja korisnika mirovine od 3 posto, a osobito žena (6 posto) i obrtnika (19 posto).

Nadalje, ostala je značajna razlika u mirovinama ostvarenim do 1998. i onima od 1999. godine: Do 1998. većinu (56,5%) čine mirovine u visini 1500 do 3000 kuna, a slijede mirovine 3000-5000 kuna (23,3%). Od 1999. godine, od reforme, većina korisnika (38,9%) ima mirovinu do 1500 kuna ili 1500 do 3000 kuna (44,8%).

Razlozi niže razine "novih" mirovina su nova mirovinska formula koja je uvela izjednačenje po spolu, plaće iz cijelog radnog vijeka te izvanredna povećanja "starih" mirovina, pojasnio je Rismondo.

Marijana Bađun analizirala je mirovine ostvarene pod povlaštenim uvjetima koje je u prosincu 2010. primalo 177.205 korisnika, od čega je najviše - oko 70.000 - branitelja. Upozorila je da je hrvatski mirovinski sustav iskrivljen brojnim posebnim pravilima i detaljno iznijela osnove po kojima 13 kategorija prima mirovine.
Kazala je kako se može očekivati nestanak korisnika povlaštenih mirovina iz bivšeg sustava u sljedećih 15 godina, a s obzirom na prosječnu starost korisnika braniteljskih mirovina oni te mirovine primati sljedećih 25 do 30 godina.

Stečena prava nije nemoguće oduzeti

"Iako je stečena prava teško oduzeti, to nije i nemoguće. Ili ih je moguće barem korigirati, a to pomalo shvaća i Vlada. Ušteđena sredstva mogla bi se usmjeriti  na rehabilitaciju i zapošljavanje branitelja ili obrazovanje mladih", kazala je Bađun. Poručila je da se u svemu tome ne smije zaboraviti na mlade ljude kao buduće umirovljenike koji su, za razliku od prijašnjih generacija, suočeni s visokom nezaposlenošću, niskom sigurnošću posla i većom konkurencijom.

Među korisnicima povlaštenih mirovina, najviše mirovine imaju saborski zastupnici (8.975 kn), članovi HAZU-a (7.976 kn) i branitelji prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (5.285 kn), a najniže imaju pripadnici Hrvatske domovinske vojske (2.172 kn) i sudionici NOR-a (2.671 kn). Prosjek, bez branitelja, vojske i HVO-a, iznosi 2.164, dok prosjek po općim propisima iznosim 2.306 kuna.

Predrag Bejaković u svom se izlaganju osvrnuo na obilježja minimalne mirovine te upozorio da, iako nema dvojbe kako je minimalna mirovina važna za ublažavanje siromaštva starijih osoba, ako je razmjerno povoljna može destimulirati ostanak u svijetu rada, odnosno potaknuti ranije umirovljenje pogotovo kod slabije plaćenih osoba.

Govoreći o tome tko u Hrvatskoj prima najnižu, a tko najvišu mirovinu Ljiljana Marušić iz HZMO kazala je kako skoro 30 posto korisnika prima najnižu mirovinu, što, kazala je, govori da je to snažan institut koji doprinosi socijalnoj sigurnosti umirovljenika. Inače, za 2010. najniža mirovina iznosila je 2.389 kuna, a najviša 17.744 kune.