Plaća Hrvata vrijedi 100 kg mesa

Za prosječnu plaću od 725 eura građani Hrvatske danas u trgovini mogu kupiti 414 litara ulja ili 641 kilogram kruha. Jedna hrvatska plaća “teška” je i 966 kilograma šećera, 843 litre mlijeka ili 100 kilograma svinjskog mesa. Za jednu prosječnu hrvatsku plaću moguće je, primjerice, kupiti i 1768 kilograma lubenice.

Uz bok Slovencima

Naravno da nitko neće otići u dućan i cijelu plaću potrošiti na ulje ili lubenice, međutim, odlučili smo upravo na tim namirnicama prikazati kupovnu moć, odnosno koliko je istih namirnica s jednom prosječnom plaćom moguće kupiti u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji i Srbiji. Analiza pokazuje da Hrvati s prosječnom plaćom mogu kupiti znatno više osnovnih životnih namirnica od građana susjedne Srbije ili BiH, dok su Slovenci s prosječnim primanjima od oko 900 eura u pojednim kategorijama proizvoda, koje smo računali, gotovo jednaki Hrvatima.

Najbolji je primjer svinjsko meso, kojeg Slovenci prosječno plaćaju 8,97 eura za kilogram, a cijena svinjetine kod nas je oko 7,23 eura, zbog čega u konačnici i jedni i drugi za svoje plaće mogu kupiti oko 100 kilograma tog mesa. Srbi, koji imaju veliku poljoprivrednu proizvodnju, kilogram svinjetine plaćaju 5,33 eura, ali za svoju prosječnu plaću mogu kupiti 61 kilogram svinjetine. U BiH je za prosječnih 345 eura moguće kupiti 67 kilograma mesa jer je cijena 5,12 eura.

Cijene osnovnih životnih namirnica u svim se zemljama razlikuju od trgovine do trgovine, a one su danas u pojedinim kategorijama gotovo izjednačene.

Cijena mlijeka

Primjerice, cijena mlijeka u Sloveniji i Hrvatskoj gotovo je identična, oko 0,85 eura, a isto je tako u Srbiji i BiH oko 0,5 eura. Cijena suncokretova ulja kreće se u svim zemljama u rasponu od najjfetinijeg od 1,02 eura (u BiH) do najskupljeg od 2,3 eura (u Sloveniji). Cijena ulja u Hrvatskoj je oko 1,75 eura pa, za razliku od susjednih Slovenaca, mi za prosječnu plaću možemo kupiti 414 litara tog artikla, odnosno 36 litara više nego što je to moguće za slovenskih 900 eura.

Posljednja analiza Eurostata o prosječnim cijenama u 37 europskih zemalja pokazuje da su Hrvatska, Slovenija, BiH i Srbija po cijenama dobara i usluga ispod prosjeka zemalja Europske Unije. U analizi je prosjek 27 zemalja EU uzet kao bazni indeks 100 te su cijene po zemaljama stavljene u odnos prema tom prosjeku.

U zlatnoj sredini

S indeksom 75 Hrvatska je po cijenama ispod prosjeka EU te zauzima 24. mjesto. Jedino je Slovenija od susjednih zemalja ispred Hrvatske, na 20. mjestu. Najskuplje su zemlje sjeverne Europe, Danska je najskuplja zemlja, a Makedonija najjeftinija. Odjeća u Hrvatskoj među najskupljom je u Europi - na visokom petom mjestu.