Plin postaje luksuz, HEP traži višu cijenu struje?

Distributeri koji kućanstvima isporučuju plin na današnjem bi sastanku s ministrom gospodarstva Đurom Popijačem trebali dogovoriti mogu li, i gdje, rezati vlastite troškove kako cijena plina kućanstvima ne bi porasla za cijelih 25 posto, koliko je poskupjela distributerima. Kako oni neslužbeno napominju, bit će zanimljivo vidjeti što će od njih Popijač tražiti budući da se prilikom poskupljenja plina početkom ove godine, tada kao glavni ravnatelj HUP-a, protivio sustavnom snižavanju marži distributera.

Distributeri su uvjereni da sigurno neće dobiti odobrenje za 25-postotno poskupljenje kućanstvima, no kako neslužbeno najavljuju, na poskupljenje manje od 15 posto neće pristati. Početkom godine, kad im je plin poskupio 23 posto, oni su već, kažu, rezali svoje marže i tada kućanstvima plin poskupjeli u rasponu od 12 do 17 posto. U međuvremenu su zbog mnogih propalih tvrtki izgubili svoje velike kupce te prostora za uštedu, kažu, više nemaju.

Odobri li im se 15-postotono poskupljenje, kubik plina u Zagrebu rast će s 2,43 na 2,79 kuna, u Rijeci s 2,63 na tri kune, u Osijeku pak s 2,28 na 2,62 kune. No kako će ubuduće potrošači plaćati i trošak skladištenja plina u iznosu od najviše pet lipa po kubiku, to znači da će kubik u Zagrebu zapravo koštati 2,84 kune, u Rijeci 3,05, a u Osijeku, primjerice, 2,67 kuna. Drugim riječima, država je od Ine otkupila samo skladište plina, a njegovo će održavanje, umjesto Ine, sada plaćati građani.

Uzme li se u obzir prosječan zimski račun od 300 kuna u Zagrebu, u kojem 240.000 kućanstava koristi plin za grijanje, on bi mogao porasti, u najboljoj varijanti, na 345 kuna, a u najlošijoj, bude li distributerima odobreno poskupljenje od 25 posto, na čak 375 kuna.

Osim za plin, građanima bi u sljedećoj godini mogla stići i »čestitka« u obliku poskupljenja struje i toplinske energije jer će i HEP Ini morati plaćati skuplji plin. Kako odgovaraju iz HEP-a, »svako poskupljenje osnovnog energenta, a HEP godišnje potroši 700 milijuna kubika plina, utječe na njihovo poslovanje. Dođe li do poskupljenja cijene plina za HEP te ukoliko se pokaže da takve nove cijene bitno utječu na cijenu proizvodnje električne energije, HEP će uputiti zahtjev Vladi za korekciju cijene električne energije«. Kako je ranije najavljivao prvi čovjek HEP-a Leo Begović, iduće će godine struja poskupjeti tri do četiri posto, no neslužbeno se može čuti da će HEP tražiti i 10-postotno poskupljenje, dok bi toplinska energija poskupjeti mogla i za 25 posto. Do ulaska Hrvatske u EU neminovno je izjednačavanje hrvatskih cijena struje i plina s onima u Europi, što znači da će oba ta troška poskupjeti za 25 do 30 posto. Osim toga, ulaskom Hrvatske u EU očekuje nas i uvođenje trošarina na struju i plin, što znači novo poskupljenje. Od 1. siječnja iduće godine uvodi nam se, također, trošarina na autoplin.