U konjunkturnom testu što ga je potkraj lipnja 2009. godine proveo Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika sudjelovalo je ukupno 510 gospodarstvenika i to iz područja prerađivačke industrije (213), građevinarstva (65), trgovine (99) i uslužnog sektora (133), što čini 12,5 posto ukupnog prihoda i 12,6 posto ukupnog broja zaposlenih svih kompanija navedenih gospodarskih područja.
Prerađivačka industrija
Pokazatelj konjunkturne klime (PKI) u drugom tromjesečju ove godine iznosi -10.22. U odnosu na prethodno tromjesečje povećao se za gotovo 18 bodova. Tako se PKI nakon razdoblja intenzivnog smanjenja tijekom cijele 2008. godine i u prvom tromjesečju 2009. godine (kada je bio na najnižoj zabilježenoj razini) konačno oporavio. Njegov porast je rezultat optimizma gospodarstvenika prije svega vezanog uz porast ocjene narudžbi u odnosu na prethodno tromjesečje, uz smanjenje ocjene o sadašnjem stanju zaliha i uz poboljšanje očekivane proizvodnje u idućem tromjesečju. Ako se usporede najnoviji rezultati s onima iz prošlog tromjesečja, uočava se da 25 posto anketiranih očekuje porast proizvodnje, a u prvom tromjesečju takvih je bilo manje od 20 posto. Isto tako je 20 posto anketiranih izjavilo da je došlo do porasta narudžbi njihovih proizvoda u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je u prethodnom istraživanju takvih bilo samo četiri posto. Iako je PKI znatno porastao prvi put u zadnje gotovo dvije godine, on je i dalje u području negativnih vrijednosti koje su zadnji puta zabilježene potkraj 1998. i početkom 1999. godine.
Kontinuirano smanjenje PKI-ja najavljivalo je slabljenje gospodarske aktivnosti Hrvatske u području prerađivačke industrije, što se zaista i dogodilo s jednim do dva tromjesečja odmaka. Tako je prema podacima DZS-a, industrijska
proizvodnja (prerađivačka industrija) u svibnju 2009. godine bila za osam posto manja nego u istom mjesecu prethodne godine. Ako se uvaže prediktivna svojstva PKI-ja, može se očekivati da će potkraj ove i početkom iduće godine, a prema očekivanjima anketiranih gospodarstvenika doći do zaustavljanja negativnih trendova u području prerađivačke industrije Hrvatske.
I europski gospodarstvenici pokazuju optimizam. Pokazatelj konjunkturne klime u industriji na razini 27 zemalja članica EU-a od srpnja 2007. godine kontinuirano se smanjivao sve do ožujka ove godine, a od tada bilježi već tri uzastopna povećanja, što je također najava mogućeg zaustavljanja negativnih trendova u europskoj industriji.
Može se uočiti da je u samo tri odjeljka prerađivačke industrije došlo do smanjenja PKI-ja (proizvodnja gume i plastike, proizvodnja odjeće i proizvodnja gotovih metalnih strojeva). Svi ostali odjeljci imaju porast pokazatelja.
Posebno je intenzivan optimizam menadžera u proizvodnji namješta. PKI je tamo porastao za više od 64 boda.
Građevinarstvo
Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu (PKG) napokon se u drugom tromjesečju ove godine povećao i sada iznosi 15 bodova. To je intenzivni porast od gotovo 36 bodova, što bi mogla biti najava zaustavljanja nepovoljnih kretanja do kraja ove godine. PKG se kao i u većini zemalja EU-a i EU-a kao cjeline u 2008. godini i početkom 2009. godine intenzivno smanjivao. Njegovo smanjenje najavilo je razdoblje smanjenja obujma građevinskih radova koje je zaista i nastupilo i još uvijek traje. Tako su prema podacima DZS-a građevinski radovi u travnju 2009. bili za 4,3 posto manji u odnosu na travanj 2008. Ako je suditi u skladu s prediktivnim svojstvima PKG-a, očekuje se da će se do kraja ove godine situacija u građevinskom sektoru stabilizirati.
Nije za očekivati značajniji oporavak, ali zaustavljanje nepovoljnih kretanja svakako da. Pesimizam u građevinarstvu 27EU zemalja još ne pokazuje znakove slabljenja. Indeks konjunkturne klime počeo se smanjivati već u rujnu 2006. godine (ranije nego u ostalim gospodarskim sektorima). U početku je to smanjenje pokazatelja bilo manje intenzivno. Potkraj 2007. i sve do veljače 2009. godine pokazatelj se vrlo intenzivno smanjivao. Od tada se on zadržava na gotovo istoj razini uz neznatne promjene.
Trgovina na malo
I dalje je najviše optimizma u trgovinskom sektoru 27 zemalja članica EU-a. Njihov indeks je u siječnju 2009. zadržao razinu iz prosinca prethodne godine. Iako je do tada trajalo razdoblje višemjesečnog smanjenja indeksa, on se tijekom 2009. godine kontinuirano povećava i najavljuje povoljnije razdoblje za europski trgovinski sektor, a time i sve ostale gospodarske sektore EU-a i zemalja vezanih uz Uniju.
I europski potrošači također izražavaju optimizam. Tako je indeks povjerenja potrošača na razini EU27 već tri mjeseca u kontinuiranom porastu. I dok je na razini EU-a trgovinski sektor i dalje najoptimističniji, hrvatski gospodarstvenici u trgovini na malo, kroz značajno izraženo kolebanje pokazatelja konjunkturne klime u zadnjih nekoliko tromjesečja izražavaju svoju nesigurnost i nerealnost u ocjenama i očekivanjima. Prema zadnjim rezultatima istraživanja PKT se povećao za 22 boda. Ako se promatra samo to zadnje povećanje pokazatelja, potkraj godine se može očekivati povoljnije razdoblje od trenutačnoga, ali nestabilnost u dinamici ovoga pokazatelja tumači se kao najava razdoblja bez značajnijih promjena i oporavka do kraja ove i početkom iduće godine. PKT u trgovini na veliko je porastao, a u trgovini motornim vozilima se smanjio. Time je i u tim trgovinskim sektorima nastavljeno nestabilno razdoblje u dinamici PKT-a, što otežava predviđanje obujma prodaje.
U prilog navedenom idu i rezultati potrošačkog testa koji provodi HNB, a prema kojem hrvatski potrošači u lipnju ove godine nisu optimistični. U skladu je to s najavljenim rebalansima proračuna i svim ostalim političkim, gospodarskim
i socijalnim promjenama koje slijede. Prema rezultatima potrošačkog testa HNB-a indeks pouzdanja potrošača i indeks očekivanja potrošača su, poslije dva neznatna porasta u travnju i svibnju, ponovno potonuli, a indeks raspoloženja potrošača imao je samo jednomjesečni blagi rast u svibnju 2009. godine i dalje se nastavlja smanjivati.
Uslužni sektor
PKI je izračunat iz salda odgovora na tri pitanja: ocjena poslovanja u prethodna tri mjeseca, promet u prethodna tri mjeseca i očekivani promet u sljedeća tri mjeseca (jednostavna aritmetička sredina odgovora). Prema istraživanju
u drugom tromjesečju ove godine, PKI u uslužnom sektoru porastao je za 13 bodova i sada iznosi -27,10.
Iako je PKI u negativnom području vrijednosti, njegov prilično intenzivni porast najavljuje mogući oporavak u uslužnom sektoru Hrvatske u posljednjem tromjesečju 2009. godine. Isti pokazatelj i na razini EU-a u zadnjih nekoliko mjeseci kontinuirano raste.
U sektoru usluga na razini 27 zemalja članica EU-a još početkom 2008. godine bilo je prisutno kolebanje indeksa konjunkture. Od lipnja 2008. godine indeks se kontinuirano smanjivao sve do ožujka 2009. godine. Od tada se i ovaj indeks povećava, kao i svi ostali indeksi na razini EU27.
Ako se promatraju samo očekivanja anketiranih menadžera za idućih šest mjeseci, uočava se da je najviše onih koji ne očekuju promjene, ali je onih koji očekuju pogoršanje relativno manje nego što ih je bilo u prethodnom tromjesečju.
Iako je PKI u uslužnom sektoru porastao u odnosu na prethodno tromjesečje, ne smije se zanemariti podatak da je u većini odjeljaka ovoga sektora došlo do smanjenja pokazatelja. Porast su iskazali odjeljci: putničke agencije i prateće djelatnosti, transport, iznajmljivanje strojeva i opreme te uklanjanje otpadnih voda i smeća. Svi ostali odjeljci uključujući i hotele i restorane, rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti izrazili su pesimizam u ocjenama i očekivanjima za iduće razdoblje.
Prema ocjenama i očekivanjima menadžera u financijskom sektoru na razini 27 zemalja članica EU-a, zadnje dvije godine su vrlo nestabilne. Intenzivno smanjenje pokazatelja konjunkture u tom sektoru započelo je nešto kasnije nego u ostalim sektorima, u rujnu 2008. godine i trajalo je sve do siječnja 2009. godine. Tada se indeks zadržao na razini iz prosinca, a od travnja ove godine bilježi već tri uzastopna povećanja.
Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI)
ESI je na razini EU-a i euro područja već treći mjesec za redom u porastu (http://ec.europa.eu/economy_finance).
Rezultat je to porasta svih pokazatelja konjunkture kao komponenti ESI-ja. To je najava mogućeg zaustavljanja nepovoljnih gospodarskih kretanja i oživljavanja gospodarskih aktivnosti do kraja godine.
Najveći porast u lipnju 2009. godine zabilježen je u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. I u Hrvatskoj je ESI zabilježio porast. Time je prekinut niz uzastopnih smanjenja u prošloj i početkom ove godine. Indeks je porastao za 22 boda i sada iznosi 91. Kao i na europskoj razini, porast ESI-ja rezultat je rasta svih njegovih komponenti. Ako se uvaže prediktivna svojstva ESI-ja, prema očekivanjima menadžera, Hrvatska bi potkraj godine trebala doživjeti barem zaustavljanje negativnih kretanja i produbljivanje krize, a za oporavak će trebati još jedno dulje razdoblje.
