Omogućuje se ranija otplata kredita
Na sjednici je usvojeno 10 tzv. europskih zakona, među ostalim i izmijenjeni Zakon o zaštiti na radu. Najveća novost je da će sve tvrtke morati imati osobu zaduženu za provedbu aktivnosti zaštite na radu, te da će morati izraditi i po potrebi mijenjati ili nadopunjavati procjenu opasnosti i štetnosti uvjeta rada za svako radno mjesto. U saborsku je proceduru upućen i zakon o potrošačkom kreditiranju koji je, kako je istaknula državna tajnica Ivana Maletić, usklađen s europskim direktivama. Zakon donosi dosta važnih izmjena. Između ostalog, kreditni će posrednici ubuduće morati ishoditi odobrenje za rad kod Ministarstva financija. To se ne odnosi na kreditne institucije i unije, kojima odobrenje za kreditiranje izdaje HNB. Novost je i da će korisnici kredita u roku od 14 dana od potpisivanja ugovora moći odustati od kredita ako uoče da su im neke odredbe ugovora neprihvatljive.
Mijenja se način dobivanja koncesije Važna je novost i to da će se ubuduće moći lakše prijevremeno otplatiti kredit jer se dosadašnje visoke naknade - koje je svaka kreditna institucija kreirala prema vlastitom modelu a u što su se nerijetko uključivale i kamate - sada smanjuju na jedan posto za iznose veće od 75.000 kuna. U slučajevima, pak, kada je razdoblje vraćanja kredita kraće od jedne godine, naknada ne smije premašiti 0,5 posto kredita koji se ranije otplaćuje.
Promijenjeni su i Rudarski zakon te Zakon o vodama. Prvim se propisuje nova podjela mineralnih sirovina (ima ih pet), novi način dobivanja koncesije za eksploataciju sirovina, propisuju se veće kazne za nezakonitu eksploataciju te se predlaže i osnivanje komore inženjera za rudarstvo i naftu. Drugim se zakonom onemogućava privatizacija vodovodne infrastrukture, a nije nevažno ni to što se vodni doprinos može platiti u ratama kroz tri godine i uz povoljnu kamatu. Tvrtku za razminiranje Mungos, koja je zadnjih godina imala niz različitih problema, u cijelosti preuzima Hrvatski centar za razminiranje sa sjedištem u Sisku. Kako je rečeno na sjednici, time će se razriješiti svi dosadašnji problemi te tvrtke.
Od 2010. biometrijske putovnice
Vlada je u Sabor poslala i izmjene Zakona o putnim ispravama kako bi se omogućilo uvođenje biometrijskih putovnica početkom sljedeće godine. Nove će putovnice sadržavati elektronički nosač podataka s biometrijom lica i otiscima prstiju obje ruke, te osobni identifikacijski broj. Kako se moglo neslužbeno čuti, te će putovnice prvi dobiti diplomati, i to već u srpnju ove godine. Prijedlogom novog zakona ukida se mogućnost izdavanja zajedničke putovnice koja se do sada mogla izdati za najmanje pet ili najviše 50 građana. Ta se mogućnost ukida jer mnoge države ne priznaju zajedničku putovnicu.

