Aktivizam, Hrvatska

Ponedjeljak, 18.01.2010.

Tagovi: donacije

  • 15:21

Polovina hrvatskih građana nikad nikog ne donira

Najviše ljudi novčano NE pomaže (nikad i vrlo rijetko = 92%) određenim udrugama/nevladinim organizacijama. U drugu skupinu kojoj se uglavnom ne pomaže spadaju dobrotvorne organizacije (uključivo crkvene), sama crkva za njene potrebe, te ugroženi pojedinci (82 do 85% ispitanih iskazuje da ne daje ili tek vrlo rijetko daje novčana sredstva u te svrhe).

U ovo vrijeme krize i brojnih problema na svim razinama pitalo se građane pomažu li novčanim prilozima one kojima je jako teško. Mnogi od nas, oko četvrtine, iskazuje nesebičnost i spremno odvaja dio svojih novčanih sredstava u cilju pomaganja jako siromašnima i jako bolesnima.

Dajete li osobno, i koliko često, dobrovoljne novčane priloge pojedincima (koji nisu članovi Vaše uže obitelji) ili nekim organizacijama i slično, upitano je u GfK-ovoj anketi.

NIKAD VRLO RIJETKO POVREMENO ČESTO
jednom do 2 3 do 6 puta gotovo
puta godišnje u godini svaki
mjesec


* ugroženim članovima šire obitelji 56 23 16 5



* ugroženim pojedincima 57 26 14 3



* nekoj određenoj udruzi/nevladinoj

organizaciji 74 18 7 1

* dobrotvornim organizacijama

uključivo crkvenim 60 25 11 4

* samoj crkvi za potrebe njene

crkve (izgradnja/obnova i sl.) 56 26 12 6

* prosjecima na ulici 41 31 20 8



* ciljanim humanitarnim akcijama

za jako siromašne 44 27 20 6

* ciljanim humanitarnim akcijama

za teško bolesne i sl. 42 29 22 6



Što pokazuju dobiveni odgovori? Osobe koje često pomažu (na razini mjeseca) svojim dobrovoljnim novčanim prilozima predstavljaju između 1 i 8 posto populacije iznad 15 godina starosti. To su, nešto više od prosjeka, osobe u dobi od 55 do 64 godine starosti i oni čiji su (osobni i / ili kućanski) prihodi nešto bolji od prosjeka.

Druga grupa, koja povremeno pomaže, najrjeđe daje novac za nevladine organizacije (7%) a najčešće za konkretne humanitarne akcije u kojima se pomaže jako bolesnim osobama (22%). Kao davaoci novca su, nešto više od prosjeka, zastupljene osobe iz Zagreba, Dalmacije, Slavonije, zatim šira dobna skupina - od 25 do 54 godina , te oni koji sebe svrstavaju u višu srednju klasu, pa i u višu klasu.

Može se istaknuti da općenito najviše ljudi novčano NE pomaže (nikad i vrlo rijetko = 92%) određenim udrugama/nevladinim organizacijama. U drugu skupinu kojoj se uglavnom ne pomaže spadaju dobrotvorne organizacije (uključivo crkvene), sama crkva za njene potrebe, te ugroženi pojedinci (82 do 85% ispitanih iskazuje da ne daje ili tek vrlo rijetko daje novčana sredstva u te svrhe). Najmanje je ispitanih koji uglavnom ne daju novac za ciljane humanitarne akcije teško bolesnima, zatim prosjecima na ulici, i ciljane humanitarne akcije za jako siromašne – oko 70%.

Ili, najviše građana iskazuje da daje (povremeno + često) novčani prilog za :

* ciljane humanitarne akcije za teško bolesne i prosjake na cesti – po 28%
* ciljane humanitarne potrebe za jako siromašne – 26%
* ugrožene članove šire obitelji – 21%
* crkvi za njene potrebe – 18%
* ugroženim pojedincima – 17%
* dobrotvornim organizacijama, uključivo crkvenim – 15%
* određenim udrugama /nevladinim organizacijama – 8%.

O istraživanju: prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u domaćinstvu; prosinac 2009.g.

Izvor: GfK