Popis arbitara već sastavljen?

Iako je hrvatska premijerka Jadranka Kosor odmah nakon potpisivanja arbitražnog sporazuma u Stockholmu naglasila kako će Hrvatska utjecati na izbor arbitara koji će u arbitražnom sudu odlučivati o hrvatsko-slovenskoj granici, na slovenskoj strani smatraju kako je popis arbitara još prošlog proljeća sastavio europovjerenik za proširenje Olli Rehn, u jednoj fazi svoje neuspjele posredničke misije.

Taj je popis europovjerenik Rehn predočio Zagrebu i Ljubljani, a zna se da je kao jedan od arbitara predložen i bivši predsjednik francuskog Ustavnog suda Robert Badinter, koji se u nekoliko navrata proteklih godina pokušavao uključiti u rješavanje hrvatsko-slovenskog spora, ali bez uspjeha.

Međutim, arbitražni sporazum potpisan u Stockholmu ipak je modificirao način izbora arbitara u odnosu na drugi Rehnov prijedlog, u kojem je Zagrebu i Ljubljani 15. lipnja u Bruxellesu predstavio popis posve nepoznatih osoba, uglavnom zaposlenih u Europskoj komisiji, za koje je ustvrdio da se radi o »pravnim stručnjacima«. I s tog su popisa Hrvatska i Slovenija, po Rehnu, trebale izabrati tri arbitra, među njima i predsjednika arbitražnog suda.

Sporazum iz Stockholma vraća u igru arbitre koji su »priznati stručnjaci za međunarodno pravo«, ali se oni i dalje biraju s popisa kandidata predsjednika Europske komisije i europovjerenika za proširenje. Ako se pak Zagreb i Ljubljana ne budu mogli usuglasiti, što uopće ne bi trebalo čuditi, s istog popisa birat će ih predsjednik UN-ovog Međunarodnog suda pravde u Haagu.

Slovenski šef diplomacije Samuel Žbogar tvrdi da su na popisu »međunarodno priznati stručnjaci i pravnici«, ali nije želio otkriti njihova imena, jer popis nije javan, sve dok ne bude »usklađen«.

Kako se od početka u hrvatsko-slovenskom graničnom sporu zapravo radi o sukobu prava i politike, i ovdje je o tome riječ: dok Hrvatska želi za arbitre ugledne suce, iskusne u primjeni međunarodnog prava u rješavanju graničnih sporova, Slovenija bi u arbitražnom sudu najradije vidjela političare, ili barem osobe pod političkim utjecajem, koje bi lakše zanemarile međunarodno pravo mora i Sloveniji dodijelile »teritorijalni izlaz na otvoreno more«.

Svi rokovi što ih predviđa arbitražni sporazum, pa tako i rokovi za izbor sudaca, počinju teći tek nakon što Hrvatska potpiše pristupni ugovor o ulasku u Europsku uniju. Međutim, Slovenija je, po Žbogarovim riječima, spremna s Hrvatskom odmah sjesti za stol radi usuglašavanja oko članova arbitražnog suda, »ako je to Hrvatskoj potrebno već za ratifikaciju arbitražnog ugovora«.

Naime, šef hrvatske opozicije Zoran Milanović uvjetuje potporu arbitražnom sporazumu objavom liste arbitara koji će odlučivati o razgraničenju i režimu na moru, jer SDP smatra da javnost mora znati »tko su ljudi koji će rješavati ovaj spor«.

Potpisanom arbitražnom sporazumu priložena je i dvostrana izjava, kojom Kosor i Pahor pozivaju na što bržu ratifikaciju sporazuma u parlamentima dviju zemalja. Iako se i u Hrvatskoj čuju zahtjevi kako bi o arbitražnom sporazumu građani trebali odlučiti na referendumu, mali su izgledi da bi se to moglo i dogoditi, dok u Sloveniji nije više pitanje hoće li biti referenduma, nego samo tko će ga organizirati: vladajuća koalicija ili opozicija.

Pahor je uvjeren da bi na referendumu arbitražni sporazum prošao, iako je u vladajućim krugovima u Ljubljani već počela rasprava što bi se dogodilo ako bi građani ipak odlučili drukčije i kakve bi to posljedice imalo po položaj i ugled Slovenije u EU.

Što poslije Stockholma?

1. Ratifikacija sporazuma o arbitraži u hrvatskom i slovenskom parlamentu. Prije toga o sporazumu će se očitovati i Ustavni sud

2. Arbitražni sporazum na referendumskom testu u Sloveniji: o tom testu ovisi hoće li sporazum biti proveden

3. Hrvatska završava pregovore s EU i potpisuje pristupni ugovor, nakon čega počinju teći rokovi iz arbitražnog sporazuma

4. Do kraja sljedećeg mjeseca Hrvatska i Slovenija predlažu svoje arbitre u arbitražni sud, a u roku od godinu dana moraju predati memorandume, u kojima će iznijeti svoje argumente za rješavanje spora

5. Arbitražni sud donosi odluku.

6. Najkasnije šest mjeseci nakon što dobiju odluku arbitražnog suda, Hrvatska i Slovenija dužne su je provesti.