Porezna uprava Ministarstva financija je, prema riječima ravnatelja Mate Perkovića, do sada obradila 295.000 prijava poreza na dohodak. Od toga je čak 240.000 obveznika ostvarilo pravo na povrat poreza!
Ta brojka zvuči mnogo »opipljivije« kad se uzme u obzir podatak da će poreznici, na temelju do sada obrađenih prijava, obveznicima vratiti (štoviše dio su već i vratili) gotovo 180 milijuna kuna. Oko 45.000 obveznika mora platiti porez u ukupnom iznosu od otprlilike 119 milijuna kuna. Ispada, dakle, da su poreznici trenutačno »u gubitku« od oko 60 milijuna kuna. To, međutim, na sreću države, nisu konačni podaci.
Perković naglašava da treba obraditi gotovo 400.000 prijava, jer ukupni broj prijavljenih poreza na dohodak za prošlu godinu premašuje 650.000. »Nadam se da će na kraju Porezna uprava biti barem malo u »plusu« jer tek sada slijedi obrada poreznih prijava poduzetnika koji će uglavnom morati plaćati porez«, kaže ravnatelj Porezne uprave. Koliki je najveći vraćeni iznos, podatak je koji u Poreznoj upravi nemaju. Međutim, prema do sad utvrđenim podacima, najveći prihod od samostalne djelatnosti - u iznosu od 2.245.000 kuna - prijavio je jedan zagrebački obrtnik. Najveći dohodak od plaće u prošloj je godini ostvario jedan Zadranin - 2.444.000 kuna.
Obveznici koji se nadaju povratu, očekuju ga sa sve većom nevjericom, jer sudeći prema vijestima koje svakodnevno dobijamo, u državnom proračunu novca na sve strane nedostaje.
Može li si u takvoj situaciji država priuštiti priličan porezni odlijev novca iz proračuna? Na to pitanje Mate Perković odgovara podsjećajući na činjenicu da državni proračun iznosi 52 milijarde kuna, u usporedbi s kojima, cifre koje treba vratiti poreznim obveznicima, nisu velike.
Bez obzira na mogući rebalans državnog proračuna, napominje Perković, država će vratiti preplaćeni dio poreza svima koji na to ostvare pravo, a sve će prijave biti obrađene prije početka sezone godišnjih odmora.
Prije četiri godine, nakon obrade poreznih prijava, razlika između plaćenog i vraćenog poreza bila je 350 milijuna kuna u korist države. Već godinu dana kasnije taj je iznos bio 210 milijuna, a prošle godine svega 40 milijuna kuna. To je dokaz da sve više građana prijavljuje porez na dohodak i ostvaruje povrat, zbog čega bi u Poreznoj upravi, tvrdi ravnjatelj, bili jako sretni kad bi konačni rezultati i ove godine bili na razini prošlogodišnjih. No, po svemu sudeći država će imati još manji utržak.
U prva tri mjesca od poduzeća je naplaćeno nešto manje poreza nego što se očekivalo, no stanje, pojašnjava Perković, ni u kom slučaju nije alarmantno. S druge strane, porezni će prihodi zasigurno biti nešto povećani kad stupe na snagu izmjene i dopune zakona o posebnim porezima, tzv. trošarinama.
Zakon je još uvijek u saborskoj proceduri, a kad stupi na snagu označit će i u prosjeku nešto veće trošarine na luksuzne proizvode, poput cigareta, naftnih derivata, nakita i automobila.
