ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra da su nelikvidnost i insolventnost i danas jedna od glavnih prepreka gospodarskom oporavku, a u pismu dr. Mati Crkvencu traže da Ministarstvo financija poduzme "mjere koje će problem naplate potraživanja svesti u normalne okvire". Unatoč Vladinim tvrdnjama o smanjenju javnog duga za 8,7 milijardi kuna te malim pozitivnim pomacima sredinom prošle godine, problem bi ponovo mogao eskalirati, rečeno je u HUP-u u utorak na konferenciji za novinare, a tome u prilog spomenuti su najnoviji podaci Zavoda za platni promet te rezultati HUP-ove ankete koji su na ponovni rast nelikvidnosti ukazali u studenome 2000. godine.
Nakon gotovo neprekidnog prošlogodišnjeg smanjivanja prijavljenih dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje, potraživanja poduzeća u prosincu ponovo su povećana (za 238 milijuna kuna), dosegnuvši na kraju 2000. godine 20,2 milijarde kuna. Gotovo cijeli iznos nenaplaćenih potraživanja u prosincu odnosi se na blokade koje traju dulje od godine dana. Krajem prosinca bilo je blokirano 32.717 poduzeća, dok je na početku te godine dug od 26,6 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja imalo 30.278 poduzeća.
Zbog neplaćanja sudskih i drugih ovršnih rješenja u prosincu je bilo blokirano 25.727 poduzeća, koja su temeljem toga bila dužna 8,3 milijarde kuna ili 3,8 posto više nego mjesec prije. Također, u prosincu 2000. povećan je iznos neplaćenih dospjelih naloga za poreze za 88 milijuna kuna ili 2,4 posto, a naloga za doprinose za devet milijuna kuna ili 0,9 posto. Zbog nenaplativih akceptnih naloga, u iznosu 9,6 milijardi kuna, potkraj prosinca bilo je blokirano 11.937 poduzeća.
Na poslodavce u trgovini odnosi se 40 posto iznosa nepodmirenih naloga, na graditeljstvo 8,2 posto...
"Problem nije sustavno rješavan, nego se Vladinom intervencijom pokušalo zaustaviti širenje nelikvidnosti. Upozoravamo ministra Crkvenca da bez skupa mjera, koji bi bio razmotren i uz sudjelovanje centralne banke, nema rješenja", rekao je Željko Ivančević, glavni ravnatelj HUP-a.
U pismu Crkvencu također se ukazuje na "zabrinutost članstva zbog utvrđivanja zaštitne kamate od 11,09 posto umjesto očekivanih 16,76 posto". Dojam je, kažu poslodavci, da je konzistentnost sustava žrtvovana u interesu efikasnijeg punjenja proračuna i daljeg povećanja poreznog opterećenja za gospodarstvo. Neuobičajeno je, dodaju poslodavci, da se nakon više godina korištene metodologije izračuna zaštitne kamate u posljednjoj godini primjene tog sustava, izračun mijenja.
Poslodavci pozdravljaju početak rada Nacionalnog klirinškog sustava (NKS) kao prvog koraka završne faze reforme platnog prometa, a od Hrvatske narodne banke zahtijevaju izradu plana otvaranja računa pravnih osoba u bankama i prijenosa poslovanja na te račune.
