Potpora za zadržavanje nezaposlenih umjesto naknade za nezaposlene?

Prema riječima savjetnika ministra i glasnogogornika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Tomislava Mazala, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) mogla bi kroz desetak dana dobiti odgovor na zahtjev o sufinanciranju kraćeg radnog tjedna. Mazal je podsjetio da je potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec tu HUP-ovu inicijativu ocijenio “prijedlogom vrijednim rasprave”, te dodao kako prijedlog ima i mnogo upitnika, zbog čega je Ministarstvo zatražilo da se inicijativa konkretnije razradi. Direktor HUP-ove CRO Industrije Vladimir Kovačević kaže, pak, da je o tome već održan jedan sastanak s državnim tajnikom Leom Begovićem, s kojim je dogovoreno da on kod Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja provjeri mogući model sufinanciranja kraćeg radnog tjedna za kojim, procjenjuju u HUP-u, potrebu ima oko 2000 tvrtki u kojima je zaposleno oko 50.000 radnika.

Riječ je uglavnom o tekstilnoj i drvnoj industriji koje su bile u teškoj situaciji i prije krize, te metalskoj, kemijskoj, brodograđevnoj i elektroindustriji koje su, zbog pada izvoza i prihoda, posebno pogođene recesijom. “Veliki broj kvalitetnih tvrtki našao se u teškoćama”, kazao je Kovačević, istaknuvši kako HUP traži sufinanciranje u prosjeku četiri radna dana mjesečno, odnosno skraćivanje radnog tjedna sa 40 na 32 sata. To bi značilo preusmjeravanje značajnog dijela sredstava namijenjenih naknadama za novoprijavljene nezaposlene u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u potpore za zadržavanje zaposlenih, a što bi mjesečno stajalo 80 eura ili 600 kuna po radniku.

“Gubitak jednog radnog mjesta državu stoji 27.000 kuna, a trošak imaju i tvrtke jer moraju isplatiti otpremnine radnicima, čime se automatski narušava i likvidnost tvrtki i onih radnika koji ostaju na poslu. Unatoč otpremnini, svi oni koji dobiju otkaz neće biti potrošači, što se onda neizbježno reflektira i na potrošnju. U suprotnom se zadržavaju radna mjesta i radnici ostaju potrošači. Time bi se sačuvala i stabilnost tvrtki i socijalni mir. To nam je svima važno. Gubitak radnog mjesta se, dakle, nikome ne isplati”, pojasnio je Kovačević stajalište HUP-a.

Uostalom, kaže on, takav se model već pokazao uspješnim u Njemačkoj i Sloveniji, pa ga planiraju uvesti i Španjolska, Češka i neke druge razvijenije zemlje. U HUP-u žele i dogovor o načinu kontrole isplate i trošenja subvencija. Smatraju kako bi se u kontrolu trebale uključiti sve institucije nadležne za provjeru trošenja subvencija, ali i sindikati koji bi, u dogovoru s poslodavcima, svemu mogli značajno pridonijeti jer je i njima interes sačuvati što više radnih mjesta. Premda se, dakle, na konkretnom dogovoru tek radi, neke su tvrtke već počele ili uskoro počinju raditi skraćeno. Naime, kako se moglo pročitati u medijima, skraćeni radni tjedan uveo je Elektrokontakt, a uskoro će isto učiniti Ingra. Takvu praksu primjenjuju i neke manje tvrtke sa znatno manjim brojem zaposlenih. No, koliko ih je doista, nitko u ovom trenutku ne može sa sigurnošću reći.