"Autori su u 'Hrvatskom pravopisu' oživotvorili odluke Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika", rekla je Sanda Ham, dodavši kako se pridržavaju hrvatske tradicije o rastavljenom i sastavljenom pisanju.
Napomenula je kako se propis odnosi na rastavljeno pisanje "ne ću", te dodala kako Pravopis propisuje da se glasovi "t" i "d" slovno bilježe u svim slučajevima kad se nađu ispred c i č, osim u riječi "otac". Ham je istaknula kako Pravopis određuje da se u slučajevima kao što je na primjer "strjelica" i "strelica" može jekavski pisati "strjelica" i ekavski "strelica".
Dodala je kako Pravopis ostavlja i dvostrukosti kao primjerice u slučajevima "brijeg - brjegovi - bregovi" i "drijen - drjenovi - drenovi".
"Novi 'Hrvatski pravopis' spada u brozovsku pravopisnu tradiciju za razliku od novosadske, pa ga zato preporučam za školsku uporabu", rekla je.
Nataša Bašić smatra kako je Pravopis usklađen s dosezima struke, da zadovoljava potrebe kulturne zajednice, te da su autori u obradbi pravopisnih pitanja prišli sustavno i jednostavno.
Grčević je podsjetio kako se neka poglavlja u "Hrvatskom pravopisu" znatno razlikuju od ranijih, a glede tuđica, napomenuo je, prednost daje našim riječima, a kad se rabe treba ih pisati kao usvojenice.
"Kod pisanja oblika stranih imena u kosim padežima između "i" i "o" umeće se "j", istaknuo je Grčević, dodavši kako Pravopis propisuje da se imena svih zemalja pišu po našim pravilima za razliku od istovjetnih imena njihovih glavnih gradova, koje treba pisati izvorno.
U prvom dijelu "Hrvatskog pravopisa" Stjepana Babića i Milana Moguša obrađena su pravopisna pravila (jezik i pismo, glasovi i glasovni skupovi, jednačenje i gubljenje glasova, velika i mala početna slova, pisanje stranih riječi, sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi, kratice, razgodci te pravopisni i posebni znakovi), a u drugom donesen je pravopisni rječnik. (H)
