Do ovog su zaključka došli britanski istraživači koji tvrde kako se rezultati mogu primijeniti na bilo koji oblik pretjeranog ponašanja koje se želi ispraviti, npr. opijanje, pušenje, prejedanje, pa čak i prečesto seksanje.
"Ako pokušavate izbjeći misli o nečemu kako biste prestali s takvim ponašanjem, u stvari nenamjerno započinjete povećanje takvog ponašanja, a to je onda loša metoda ostvarivanja samokontrole", smatra dr. James Erskine sa Sveučilišta u Londonu, koji je ujedno i jedan od autora istraživanja.
Njegov je tim proučavao u kojoj su mjeri pušači iskusili fenomen kod kojeg pokušaj ne razmišljanja o nečemu vodi do povećanja upravo tog ponašanja. Prethodno su proučavali supresiju misli o čokoladi – osobe koje su se trudile ne razmišljati o njoj na kraju su pojele više čokolade u odnosu na ljude koji su namjerno razmišljali o čokoladi.
O ovo su istraživanje bila uključena 85 pušača koji su pušili najmanje deset cigareta dnevno. Podijeljeni su u tri skupine i praćen je broj cigareta koje su pušili kroz razdoblje od tri tjedna. Prvi i treći tjedan studije svi ispitanici nisu imali neki posebni zadatak, no u drugom tjednu se njihova zadaća razlikovala. Ispitanici prve skupine su trebali zatomiti svoje misli o pušenju; ispitanici druge skupine su aktivno razmišljali o cigaretama, a osobe iz kontrolne skupine nisu promijenile svoje ponašanje.
Ispitanici skupine koji su pokušali ne razmišljati o pušenju su popušili prosječno tri cigarete manje u drugom tjednu u odnosu na prvi, no u trećem su tjednu popušili tri više. Broj popušenih cigareta bio je konstantan za osobe iz druge dvije skupine.
"Ovo pokazuje jasan povrat ponašanja. Činjenica da je supresijska skupina pušila manje u drugom tjednu pokazuje kako je ova metoda učinkovita kod smanjenja nepoželjnog ponašanja samo kratkotrajno", objasnio je voditelj studije.
On tvrdi kako supresija misli o lošem ponašanju nije dobra strategija ako se pokušavate ostaviti cigareta ili promijeniti bilo koji drugi oblik ponašanja.
