Prijavljivanje korupcije se (ne) isplati?

Obzirom da su predsjednica Vlade RH i predsjednik Republike pozvali građanke i građane da se ohrabre i prijavljuju korupciju, budući je na snazi „nulta tolerancija na korupciju“, zabrinjavajući je trend stradavanja prijavitelja kompleksne, odnosno visoke korupcije, ističe Munir Podumljak, predsjednik udruge Partnerstvo za društveni razvoj povodom danas održanog skupa u Europskom domu u Zagrebu, gdje je predstavljena Analiza učinaka provedbe Strategije suzbijanja korupcije (2008.) godina i Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije (revidirana strategija) iz 2010. Većina prijavitelja je stradala na dva i više načina te je bila izložena administrativnom progonu i medijskom linču odnosno teškoćama u poslovanju. Najviši dužnosnici Republike Hrvatske dužni su preuzeti odgovornost za svoje javne izjave i osigurati uvjete zaštite prijavitelja korupcije, kao i prostor za javnu raspravu o korupciji, obzirom da su svi koji upozoravaju na teško i zabrinjavajuće stanje u društvu ili stradali ili im je onemogućen javni govor.

Svi prijavitelji korupcije izloženi represiji

U 46 predmeta ukupno je 53 prijavitelja. Od 53 prijavitelja nakon prijavljivanja korupcije stradalo je, odnosno bilo izloženo represiji svih 53 prijavitelja. U 36 slučajeva na prijavitelje je vršen administrativni pritisak (putem različitih inspekcijskih nadzora i administrativnih zahtjeva), u 29 slučajeva je prema prijaviteljima vršen pritisak na radnom mjestu, u istom broju (29) slučajeva je protiv prijavitelja nakon prijavljivanja vođena medijska kampanja, u 26 slučajeva se prijaviteljima prijetilo, u 15 slučjeva protiv prijavitelja je pokrenut kazneni progon bez osnova (utvrđeno oslobađajućim presudama), a u 6 slučajeva se prijavitelje koristeći institut suda podvrgavalo psihijatrijskom vještačenju (u svih 6 slučajeva su prijavitelji ocijenjeni kao poslovno i raspravno sposobni).

Prijavitelji nezadovoljni reakcijom institucija

Prema statistici udruge Partnerstvo za društveni razvoj, u predmetima koje je udruga upućivala na nadležno postupanje nadležnim tijelima u 50% predmeta upućenih MUP-u RH je dovršena obrada (13 od 25), a samo u jednom slučaju prijavitelji su zadovoljni postupanjem MUP-a, 17% predmeta je dovršeno po prijavama od strane Državnog odvjetništva (5 od 28), a jedan je prijavitelj zadovoljan rezultatom, u 10% predmeta (2 od 19) donesena je odluka u USKOK-u po prijavama kompleksne korupcije, a niti jedan od prijavitelja nije zadovoljan napravljenim.

Dok se stradalima koji su prijavljivali korupciju odnosno upozoravali na istu (poput Denisa Latina) ne osigura poštivanje njihovih temeljnih prava i zakonitost postupanja spram njih, odnosno otklanjanje nepravdi koje su im nanesene, niti jedna javna politika ne može dobiti prolaznu ocjenu, stoji u zaključku ovog skupa.

U raspravi povodom predstavljanja rezultata analize sudjelovali su Željko Jovanović, predsjednik Vijeća za praćenje provedbe antikorupcijskog programa, Nataša Đurović zamjenica ravnatelja USKOK-a, Željko Popović, predsjednik Nezavisnog sindikata carinika, Mijat Stanić, predsjednik Nezaivsnog cestarskog sinidkata, Robert Matijević, bivši pomoćnik ravnatelja Carine i šef Službe za suzbijanje krijumčarenja Carine RH, Rajko Kneklin, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, predstavnica Ureda za ljudska prava Vlade RH, Željka Burić, predstavnica Veleposlanstva Finske, Tihana Biuk, predstavnica Veleposlanstva Švedske, gđa. Amra Smailagić, predstavnica Veleposlanstva Norveške, Vilde Langemyer, predstavnik Veleposlanstva Nizozemske, Wouter Simonis, predstavnica Europske Komisije, Vanja Pavičić te više desetaka građanki i građana.