Primakovu odbrojani dani: Jeljcin smjenjuje njega i vladu 13. svibnja?

MOSKVA – U petak za vrijeme ceremonijala svečanog polaganja vijenca na grob neznanom vojniku ispod zidina Kremlja, u povodu predstojeće proslave 9. svibnja, Dana pobjede nad fašističkom Njemačkom, ruski predsjednik Boris Jeljcin ponovno je javno ponizio premijera Jevgenija Primakova.

Jeljcin se rukovao sa svim postrojenim generalima, a kad je došao do Primakova, premijeru je demonstrativno okrenuo leđa. Svoju netrpeljivost prema Primakovu, Jeljcin je još jasnije demonstrirao i minule srijede u Kremlju za vrijeme sastanka Državnog odbora za organizaciju dočeka i proslave Trećeg tisućljeća i 2000 godina kršćanstva. U jednom trenutku, Jeljcin je prekinuo izlaganje Primakova i javno ukorio premijera, jer se navodno prethodno o proslavi jubileja kršćanstva nije konzultirao s patrijarhom Ruske pravoslavne crkve Aleksejom II.

Pritom je Jeljcin dugo netrpeljivim pogledom »strijeljao« Primakova i ta je fotografija već obišla svijet. Javna demonstracija netrpeljivosti prema premijeru, za moskovske promatrače ima samo jedno objašnjenje: Jeljcin se želi riješiti Primakova. Nije jedino jasno kako i kada će to učiniti. Prema jednima, svojim gestama ne trpeljivosti i stavljanjem u prvi plan novoimenovanog potpredsjednika vlade i ministra policije Sergeja Tepašina, Jeljcin želi isprovocirati Primakova da sam podnese ostavku i tako skine sa sebe odgovornost za krizu vlasti i destabilizaciju političkog stanja u zemlji do koje će doći u slučaju smjenjivanja vlade.

Naime, većina analitičara uvjerena je da će odlazak premijera koji ima podršku ne samo Parlamenta već i najšire javnosti izazvati u Rusiji politički kaos, možda ravan onome iz listopada 1993. kada je šef države tenkovima rastjerivao članove Parlamenta. Zadnja ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da 44 posto ruskih birača vjeruje premijeru i podržalo bi Primakova na predsjedničkim izborima.

Primakov danas ima dvostruku veću podršku birača od neokomunističkog lidera Genadija Zjuganova ili gradonačelnika Moskve i predsjedničkog kandidata Jurija Lužkova. Istodobno, Jeljcin je s podrškom tek dva posto birača na dnu te ljestvice, a zadnje ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da čak 74 posto Rusa »ništa ne vjeruje« šefu države i da drži da on više nije sposoban upravljati zemljom.

Vjerojatno su i ta istraživanja javnog mnijenja razlogom što »do jučer ponosni« Primakov kalkulira i guta uvrede šefa države. Još do nedavno, Primakov je javno tvrdio da će podnijeti ostavku, ako mu Jeljcin smijeni samo jednog ministra. Međutim, Jeljcin je nedavno smijenio prvog potpredsjednika vlade Vadima Gusteva (i na njegovo mjesto postavio ministra policije Stepašina), ali je Primakov na taj udarac »cara iz Kremlja« odšutio.

Praktički, šef države i premijer sada vode »rat živaca« i neizvjesno je tko će prvi povući odlučujući potez. Bivši član (Černomirdinove) vlade, a sada deputat Aleksandar Šohin ustvrdio je u petak da će prvi »izgubiti živce« Jeljcin i da će smijeniti Primakova i vladu već u utorak 13. svibnja. Šohin je iznio i svoje argumente zašto 13. svibnja.

Naime, za taj dan sazvano je trodnevno izvanredno zasjedanje Parlamenta na kojem će se raspravljati i glasovati o opozivu šefa države, kojega oporba, među inim, optužuje za protuustavno započinjanje rata u Čečeniji. U ovom trenutku oporbenom parlamentu nedostaje tek pet-šest glasova deputata za potrebnu dvotrećinsku većinu kojom se izglasava opoziv šefa države.

Međutim, Jeljcin nije spreman na rizik, pa će radije smijeniti Primakova, jer time dobiva priliku i da raspusti Parlament, osobito ako za novog premijera predloži, na primjer, Sergeja Stepašina kojeg deputati ni u kojem slučaju neće prihvatiti. Ali, mogućnost izglasavanja opoziva šefa države u Parlamentu nije i jedini razlog zbog kojeg Jeljcin namjerava smijeniti premijera Primakova i izazvati krizu vlasti u zemlji. Nije razlog ni činjenica što je Primakov danas daleko najpopularniji političar u Rusiji i što se u stalnom trvenju Jeljcina i oporbenog Parlamenta drži neutralno.

Jeljcin drži Primakova odgovornim i zato što gornji parlamentarni dom do danas nije smijenio vrhovnog tužitelja Rusije Jurija Skuratova koji je pokrenuo krivične istrage protiv većeg broja moskovskih tajkuna zbog nezakonitog bogaćenja i ilegalnog prebacivanja i »pranja novca« u zapadnim bankama.

Među ostalim, Skuratov je pokrenuo istragu i protiv čuvenog moskovskog milijardera Borisa Berezovskog. Ta istraga do danas nije obustavljena, a nastavi li se, mogla bi ugroziti i reputaciju Jeljcinove obitelji koja je, tvrdi se, bila tijesno povezana s financijskim poslovanjem Berezovskog.