“Zakonom o zdravstvenoj zaštiti više smo nego zadovoljni, ali smo nezadovoljni neizjednačavanjem privatnih zdravstvenih ustanova s ostalim gospodarskim subjektima”, kazala je ravnateljica najveće hrvatske privatne poliklinike Medikol dr. Ivanka Trstenjak-Rajković. Naime, kako je objasnila, hrvatsko zdravstvo sadrži niz nelogičnosti. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti trebali bi raditi kao neprofitabilna organizacija, prema Zakonu o porezu na dobit moraju plaćati porez kao i sve druge tvrtke, a prema Zakonu o poticanju ulaganja ne tretira ih se kao gospodarski subjekt pa zbog toga prilikom investiranja nemaju pogodnosti kao drugi poslovni subjekti. Zbog toga su u Medikolu napravili opsežan elaborat u kojem objašnjavaju te nelogičnosti. Poslali su ga prije tri mjeseca Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Ministarstvu gospodarstva. Traže samo da se privatne zdravstvene ustanove prilikom investicija izjednače sa svim ostalim gospodarskim subjektima. No, do sada nisu dobili nikakav odgovor, naglasila je naša sugovornica.
Banke ih rado prate
Zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima kao i planovima za daljni razvoj, investicije u Medikolu pratile su i prate mnoge domaće i strane banke. Poliklinika izvrsno surađuje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a tendencija im je da ta suradnja bude još i veća. “Ulaganje u edukaciju osoblja, visokosofisticiranu opremu te uređenje prostora pokazalo se kao ispravni put razvoja. Kapaciteti su nam dostatni za primanje pacijenata preko uputnica kao i za one koji sami plaćaju pretrage. Zapošljavamo više od 160 stalno zaposlenih zdravstvenih djelatnika. U Hrvatskoj je dosta visokokvalitetnog kadra, no smatramo da bi se, najviše zbog skorog ulaska u Europsku uniju, broj upisa na medicinske fakultete i zdravstvena učilišta trebao povećati za najmanje 50 posto. Ulaskom u EU bit će zabranjen prekovremeni rad, rad nakon dežurstava i slično. Mišljenja smo također da ne bi trebalo ograničavati rad liječnika iz javnog zdravstva u onim ustanovama gdje ne može doći do sukoba interesa”, zaključila je Ivanka Trstenjak-Rajković.
Svjetlost: privatna, a socijalno osjetljiva
U Klinici Svjetlost, koja je u svibnju ove godine dobila status Specijalne bolnice za oftalmologiju i Klinike za oftalmologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te tako postala prva takva bolnica i Sveučilišna klinika u Hrvatskoj, nisu se požalili na zakone. Kako nam je kazao ravnatelj Nikica Gabrić, oni su u nove prostore i opremu
uložili sedam milijuna eura, a od početka su surađivali sa Zagrebačkom bankom koja ih je pratila u izgradnji zgrade te im izašla u susret i s kamatama za kredite. “Uz
Zagrebačku banku istaknuli bismo i njenu sestrinsku tvrtku Locat leasing i BKS leasing koji su nam također ponudili povoljne uvjete i kamate kako za izgradnju same
zgrade, tako i u nabavi najmodernije opreme koju posjedujemo u Klinici”, naglasio je Gabrić. Dodaje kako je zadovoljan poslovanjem jer su lani imali rast od 40 posto, a u prvih osam mjeseci ove godine 20 posto. Uz to, svjesni svoje socijalne odgovornosti, godišnje pružaju između 20 i 30 posto besplatnih pregleda i operacija za socijalno ugrožene građane koji si takve zahvate ne bi mogli priuštiti. Ne surađuju s HZZO-om, već s privatnim osiguravateljskim kućama preko kojih im dolazi određeni broj pacijenata. Klinika ima 50 zaposlenika, od čega osam liječnika specijalista, 14 specijalizanata, te ostalo medicinsko i administrativno osoblje. Sami financiraju specijalizacije za mlade liječnike i na taj način grade svoju budućnost.
“Mladi liječnici sami se javljaju sa željom da postanu dio tima Klinike jer prepoznaju mogućnost daljnjeg stručnog usavršavanja s vrhunskim stručnjacima. Politika kuće je da sama odgaja i stvara svoj kadar liječnika radije nego da dovede liječnike specijaliste iz drugih ustanova. Surađujemo i s vanjskim liječnicima specijalistima oftalmologije, no više u edukacijske svrhe negoli iz financijskih ili operativnih razloga”, naglašava Gabrić.
Brojke rastu
Ocijenio je kako je paralelni rad liječnika u javnim i privatnim ustanovama dobar samo ako je privremen i ako vodi prelasku liječnika u privatnu praksu. Nemoguće je, kaže on, raditi dobro dulje vrijeme na dvije strane a da se to loše ne odrazi na pacijente. Smatra kako svoj maksimum liječnik može doseći isključivo u privatnoj praksi.
Ravnatelj Poliklinike Sunce Mladen Jukić ne vidi ništa posebno što bi trebalo mijenjati u zakonskim propisima jer, kako je rekao, samim ulaskom u EU promijenit će se sve ono što eventualno sada ne odgovara. Razvoj sustava Poliklinike u kojemu je zapravo devet poliklinika nisu pratile banke. Riječ je o privatnom kapitalu privatne osiguravateljske kuće. “Mnogo je uloženo u sva tri segmenta koja su potrebna da bi svaki naš osiguranik, klijent ili pacijent bio zadovoljan. Sve naše zgrade plijene pažnju svojim izgledom, imamo najmoderniju opremu i naravno vrhunske liječnike i ostalo zdravstveno osoblje. Istina, u početku nije bilo lako dobiti određene specijaliste i subspecijaliste, ali danas to, kad smo prepoznati kao lider na tržištu, uopće nije problem. U poliklinikama je 80 stalno zaposlenih liječnika raznih specijalnosti i subspecijalnosti, osam liječnika na specijalizaciji i tri na subspecijalizaciji. Vrlo rijetko koristimo konzilijarni rad kolega iz drugih ustanova”, naglasio je Jukić dodavši da se u radu oslanjaju na police vlastitog dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja te brojne tržišne specijalističke i subspecijalističke dijagnostičke i terapijske zdravstvene usluge koje nude pojedincima i tvrtkama. Police DZO-a kreirane su tako da pružaju mnogo više dijagnostičkih usluga po prihvatljivijoj cijeni od pojedinačnih pregleda. Recesija je, kaže Jukić, utjecala i na njihov rad: imali su oko četiri posto manje pacijenata. Ipak, to ga ne zabrinjava jer, kako je rekao, taj se postotak može kompenzirati s manjim troškovima na nekim drugim pozicijama.
Inače, prema podacima Avidus Grupe, ukupni poslovni prihodi u privatnom zdravstvu lani su dosegnuli gotovo 930 milijuna kuna, dok su godinu ranije iznosili nešto više od 830 milijuna. Gledano po županijama, najviše je privatnih zdravstvenih ustanova u Zagrebu (174), potom u Vukovarsko-srijemskoj županiji (52), Ličko-senjskoj (42), Splitsko-dalmatinskoj županiji (21)... Najmanje ih je Požeškoslavonskoj županiji - samo jedna, u Koprivničko-križevačkoj tri, u Istarskoj četiri...
Broj zaposlenih lani je, u odnosu na godinu ranije, porastao za 7,85 posto, sa 2254 na 2431 zaposlenih.
Ministarstvo zadovoljno suradnjom s privatnicima
Kako bi se smanjile liste čekanja te tako osigurala i veća dostupnost zdravstvenih usluga, dio pacijenata preusmjeren je i u privatne zdravstvene ustanove koje su svoje usluge ugovorile s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. “Suradnja sa svim ustanovama je na zadovoljavajućoj razini”, ocijenili su u Ministarstvu zdravstva u kojem su pojasnili i ograničavanje rada liječnika iz javnog zdravstva u privatnim ustanovama koje je na snazi od 1. lipnja, a dodatno će se regulirati i pravilnikom koji će biti usvojen najkasnije 18. prosinca.
Najkraće, ugovor o dopunskom radu moći će se sklopiti na godinu dana, a neće ih moći sklapati ravnatelji, njihovi zamjenici i pomoćnici. U Ministarstvu drže da će se tako osigurati veća kvaliteta rada, ali i pridonijeti transparentnosti u svim segmentima zdravstva. Do sada je, naime, dvostruki rad liječnika bio često prozivan jer se događalo da liječnici iz javnog zdravstva pacijente koji ne mogu doći na red za pregled upućuju u privatnu ordinaciju gdje rade “u fušu”. U tom slućaju, na red bi, naravno uz placanje, mogli doći još u istom danu.
