Zašto Hrvatski turizam kasni?
No zašto se Hrvatska tek sada bavi ovim pitanjem, dok je neka druga tehnologijska pitanja i napretke usvojila na vrijeme kao što je mobilna telefonija, a turizam, grana gospodarstva za koju se očekuje da izvuče zemlju iz krize, ima neriješena pitanja još iz prošlog režima. Na taj upitnik komentar je pokušala dati Ivana Šoljan, glavna izvršna direktorica Jupiter Adria d.o.o. rekavši: „Drugi sektori su bili bolje definirani i s postavljenim okvirima, a u turizmu nedostaju regulative“. Zbog nedefiniranih i nejasnih zakona vizija Hrvatske kao lifestyle destinacije pada u vodu jer iako smo se orijentirali high value rosortovima i visokom turizmu koji priželjkujemo, ozbiljni investitori bez odgovarajućih kalkulacija se ne žele upuštati u realizaciju projekata u Hrvatskoj jer ne mogu godinama čekati na povrat investicije.
Hotel ne smije biti jedini smisao odmora
Hrvatska najveće prihode turista ostvaruje u svega 2 mjeseca i to 2/3 od ukupnog broja pa je to nezanimljivo investitorima. Kako bi se gosti privukli tijekom cijele godine treba investirati u dodatni sadržaj. „Hrvatska ne smije nuditi samo hotel kao smisao odmora poput Turske, ona se mora okrenuti kulturnoj ponudi i povijesnoj baštini“ komentirao je Ivica Čačić, direktor tvrtke Hotel Partner d.o.o. Još je dodao kako je problem i u tome što T2 zone (jedinstvene turističke zone) ne dopuštaju prodaju stranim investitorima, a gradnja nekretnina u svrhu turizma je neisplativa radi spore i komplicirane, vremenski i financijski neisplative administracije. "Od dobivanja građevinske dozvole za jedan hotelski objekt ili resort do realizacije u Hrvatskoj treba oko 10 godina. Tako investitori jednostavno neće ulaziti u projekte koji su vremenski nesagledivi, a ne donose stopu povrata na kapital iznad osam posto", upozorila je Šoljan.
