Ono što su sagradile ne mogu prodati, a rate kredita stižu na naplatu. I prije nego što je Vlada u svom paketu protu recesijskih mjera ponudila i mjere za spašavanje tržišta nekretnina (najavila je da će subvencionirati kamate na stambene kredite, zatražila je da banke snize kamate, a građevinari cijenu kvadrata), građevinci su započeli pregovore s bankama. I oni traže da banke snize kamatu na stambene kredite kako bi se kupci lakše odlučili na kupnju stanova, ali traže i niže kamate za svoje kredite.
Zasad je još nepoznato koje su točno tvrtke i koje točno banke sudjelovale u pregovorima o snižavanju tih kamata s osam na šest posto. U tri mjeseca, koliko će akcija trajati, jedna banka će kupcima oko 1000 stanova (zasad se o kvaliteti, veličini, lokaciji tih stanova ništa ne zna) kamatu na kredit spustiti 15-25 posto te očekuje da će i tvrtke uključene u tu akciju 15-20 posto sniziti cijenu kvadrata.
Pokrenuta je akcija u kojoj će morati sudjelovati i ostale banke, jer njima je prvima u interesu da se stanovi prodaju kako bi građevinske tvrtke mogle otplaćivati svoje kredite. Ispada da bi se prema popustu stan koji inače vrijedi 100.000 eura mogao kupiti za 70 do 80 tisuća (uzmu li se u obzir popust od 20 posto, eventualne Vladine subvencije na stambene kredite, niže kamate...).
Ali takvi su izračuni na noge digli građevinare koji i tvrde da su oni – nemogući. Smatraju da bi se popust od 20 posto mogao odobriti za, primjerice, vilu kojoj je vrijednost pet milijuna eura, ali nipošto za stan od 100.000 eura. Iz toga koliko ih je pogodila i sama pomisao na tolike popuste očito je da nisu spremni odveć sniziti cijenu kvadrata.
