Prodaja stanova u Splitu pala 90 posto

Premda nema preciznih podataka o broju prodanih stanova po županijama, jer se prodaja nigdje sustavno ne vodi, procjena pada utemeljena je na podacima trgovaca nekretnina. Unatoč tome, jedno je sigurno - prosječan kvadrat stana u Splitu i dalje se “drži“ visoko, a košta oko 2400 eura.

- Pala je prodaja prosječnih stanova, onih koje građani kupuju na kredit, ali kako su i banke postrožile svoje uvjete, nema ni kredita ni kupovine. Iako su cijene takvih stanova, primjerice na splitskim Blatinama, u šest mjeseci pale s 230 tisuća eura na 170 tisuća, nema velike zainteresiranosti – veli Smiljana Trgo iz agencije “Trgostan”.

U istoj su skupini i Mejaši, gdje ima 40-ak neprodanih stanova, ali ni na Gripama ili Plokitama nije ništa bolje, jer kupaca nema, a posebice je loše s novogradnjama čija je prodaja, ističe Trgo, jednaka nuli.

- Zato dobro idu elitniji stanovi kao recimo na Mejama, gdje za kvadrat prostora u “Kaskadama” plaćate četiri do pet tisuća eura. Nije to ništa čudno, jer onaj tko ima novac, neće čekati nikakve akcije, ali ni “očekujući pad cijena“ kojim nam duže vrijeme pune glavu, nego će jednostavno kupiti – drži naša sugovornica.
No da je tržište nekretnina, kod nas, ali i u svijetu malo zastalo, potvrđuje Trgo, vidi se i po slabijoj potražnji stranaca za nekretninama u Hrvatskoj.

Ljiljana Marinković iz agencije “Merc nekretnine” slaže se kako prodaja ne ide kao prije, no čini joj se, barem što se splitskog područja tiče, da su kupci prihvatili te “splitske cijene“, koje su takve kakve jesu, ponuda nije velika, pa i nemaju nekog izbora.
- No, što vam je psihologija ljudi, ako se nađe neki povoljniji stan, onda im opet nije jasno zašto je cijena niža, pa automatski misle da nešto nije u redu s takvim stanom. Ne valja im kad je preskup, ne valja ni kad je jeftin – priča Marinković.
Raslojavanje tržišta

Da su kupci postali i pomalo bezobrazni, da se cjenkaju do iznemoglosti na svojoj se koži uvjerio i splitski investitor Vlado Žaper kojemu su zainteresirani kupci pokušali sa 130 tisuća spustiti cijenu na sto tisuća.
- Nama to ne treba, nećemo propast, prodaja ide dobro, ostala su nam još četiri stana, kvadrat novogradnje iznosi dvije tisuće eura, pa prema tome, ne pada nam na pamet niti drastično spuštati te cijene – tvrdi Žaper i dodaje kako će uvijek postojati potražnja za stanovima.

Zvonko Kotarac, čelnik građevinske tvrtke “Dal-koning”, misli da u ovakvim situacijama kad tržište “stoji“ nisu problem ni banka ni cijena koliko psihoza koja se nadvila nad ljudima i koja ih tjera da stanu, osluškuju i naposljetku zgrabe ako što imaju. Iako je “Dal-koning”, veli Kotarac, većinu svojih stanova prodao i planira izgradnju novih na Žnjanu, kaže da će ipak malo sačekati da vidi kako će se razvijati situacija na tržištu.

Što se tiče prognoze za sljedeće mjesece, Kotarac smatra da će se cijene raslojavati.
- Cijena stanova na neaktraktivnim lokacijama će padati, nekih 20-ak posto, dok elitnije ionako kupuju oni koji imaju novca, pa za takve nema straha da će propasti – kaže Kotarac.

Slična situacija s prodajom stanova je i u ostalim dalmatinskim gradovima - Zadru, Dubrovniku i Šibeniku. Anita Ažić iz zadarske agencije “Agava” veli kako je prodaja pala za nevjerojatnih sto posto, uspoređujući isto prošlogodišnje razdoblje.
- Mnogi od nas od početka 2009. godine nisu prodali niti jedan stan. Situacija je katastrofalna, ljude je uhvatila panika, ne žele još kupovati te se nadaju kako će cijene padati – kaže agentica.

Ivo Šarić, suvlasnik dubrovačke “Aedium agencije”, tvrdi kako su dubrovačke agencije u prva četiri mjeseca 2009. godine u prosjeku prodale tek jedan stan, dok su u istom prošlogodišnjem razdoblju u jednom mjesecu prodavali i po dva stana.
- Kad su investitori kupovali zemlju, za nju su masno i platili i logično je da ne žele ići ispod cijene. S druge strane, ljudi ne mogu do kredita ili im je preskupo, posljedica čega je stagnacija tržišta – veli.

U Šibeniku ovogodišnji pad prodaje od 90 posto, u odnosu na 2008. godinu, opravdavaju činjenicom što kupci misle da mogu ucjenjivati investitore dok investitore, kazao nam je sada već bivši gazda jedne propale šibenske agencije za nekretnine koji je htio ostati anoniman, još nije toliko stislo da moraju sniziti cijenu.