Hrvatska, Kultura

Srijeda, 18.03.2009.

Tagovi: hrvatski jezik

  • 12:19

Proširnica, daljinac i pretjecajnik - najbolje nove hrvatske riječi

Proširnica je najbolja nova hrvatska riječ, a zamjenjuje dosadašnju tuđicu stent (žilni potporanj). Druga najbolja je daljinac (daljinski upravljač), a treća pretjecajnik (preticajni trak).

Treću godinu za redom Zaklada »Dr. Ivan Šreter« pokrovitelj je natječaja časopisa »Jezik« za najbolju novu hrvatsku riječ. Na natječaj koji je završio uoči Božića, 22. prosinca 2008., prijavilo se više od 1000 predlagatelja s 4000 riječi.

Povjerenstvo, čiji je predsjednik akademik Stjepan Babić, začetnik natječaja, prvu nagradu dodijelilo je književniku i liječniku Dragi Štambuku iz Zagreba za riječ proširnica, koja zamjenjuje riječ stent (žilni potporanj). Druga nagrada pripala je Ivani Šimić i Vedranu Primužiću, također iz Zagreba, i to za riječ daljinac, koja zamjenjuje dvorječni naziv daljinski upravljač. Treću nagradu osvojila je Branka Pičuljan s Raba, inače rođena Pakračanka, i to za riječ pretjecajnik kojom se zamjenjuje pojam preticajni trak na cesti.

Uz skulpturu dr. Ivana Šretera, rad kipara Tonka Fabrisa, prva nagrada nosi 10.000, druga 5000, a treća 3000 kuna. Ove je godine prvi put dodijeljena i posebna nagrada za riječ »brozno« autora Ante Kuštre.

Budući da nije mogao osobno preuzeti nagradu, dr. Drago Štambuk obratio se pismom, koje je pročitala prof. dr. Sanda Ham, glavna urednica »Jezika«. Štambuk među ostalim piše: »Kazati mi je i da bi jezičnu inicijativu poput ove u Pakracu Francuzi doživjeli kao uobičajenu, dok u Hrvatskoj, čujem, podiže čak političku prašinu, što mi nije lako razumjeti. Jer, briga za jezik uljudbena je tekovina i znak društvene sofisticiranosti i napretka«.

Od ovogodišnjih dobitnika podjeli nagrada u ponedjeljak na večer bio je nazočan samo Vedran Primužić, kojemu je nagradu predala Sanda Ham. Ističući da je zanimanje za natječaj iz godine u godinu sve veće Ham je rekla: »Kriteriji su zamjena za tuđice i ekonomičnost. Naime, riječ mora biti kratka i lako pamtljiva. Natječajem ne namećemo nove hrvatske riječi, jer njihovo prihvaćanje ovisi isključivo o jezičnoj uporabi«.

»Nije nam cilj promjena svih tuđica, već onih koje su neprihvatljive u hrvatskome jeziku«, naglasio je idejni začetnik natječaja, prvi put raspisanog 1993., akademik Stjepan Babić, obrazlažući da Povjerenstvu nije bilo lako u mnoštvu predloženih izabrati tri riječi.

Izvor: Vjesnik