Prosječna neto plaća po zaposleniku iznosila je u Zagrebu u ožujku 3122 kune, dok je na razini Hrvatske prosječna neto plaća u tom mjesecu bila 2765 kuna.
Pokazatelji o prosječnoj zagrebačkoj neto plaći odnose se na 15.663 pravna subjekta sa ukupno 348.755 zaposlenika. Podaci zagrebačke podružnice Zavoda za platni promet pokazuju da među pojedinim djelatnostima po visini prosječne neto plaća u ožujku u Zagrebu prednjači financijsko posredovanje, sa 4338 kuna.
Slijede javna uprava i obrana te obavezno socijalno osiguranje sa 3937 kuna, potom opskrba električnom energijom sa 3390 kuna, a iznad zagrebačkog prosjeka su i ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti sa 3351 kunom, zdravstvena zaštita i socijalna skrb sa 3333 kune.
S druge strane te ljestvice, s najnižom su prosječnom neto plaćom isplaćenom u ožujku, hoteli i restorani – sa 2469 kuna, trgovina na veliko i malo, popravak vozila te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo sa 2485 kuna, građevinarstvo sa 2496 kuna itd.
Uočavaju se razlike iskazanih isplaćenih plaća kod pravnih subjekata u privatnom tvrtkama u odnosu na pravne subjekte u državnom i pretežno državnom vlasništvu. Tako je prosječna neto plaća isplaćena u ožujku kod pravnih osoba u privatnom vlasništvu iznosila 2807 kuna, što je za 10 posto manje od prosječne zarade po zaposleniku grada Zagreba.
Pravne osobe u privatnom vlasništvu, njih 14.747 sa 152 tisuće zaposlenih, u ukupno isplaćenim sredstvima za neto plaće sudjeluju sa 39,3 posto. Istodobno, prosječna neto plaća zaposlenih kod pravnih osoba u državnom i pretežno državnom vlasništvu, iznosila je u ožujku 3367 kuna.
Na 916 subjekata u državnom i pretežno državnom vlasništvu sa 196 tisuća zaposlenih, odnosi se nešto više od 60 posto novca isplaćenog za plaće. Prema podacima zagrebačke podružnice ZAP-a, najnižu osnovnu plaću, prema potpisanom kolektivnom ugovoru, primila su u ožujku u Zagrebu 4434 zaposlenika, a 381 zaposleniku isplaćena je i niža od najniže plaće.
