Prva eko kuća od bala slame u Istri

Unaprijed su napravljene male betonske kocke sa metalnim šipkama na koje je (na radionici) trebalo postaviti drvene stupove, a zatim je nasuto i utabano nekoliko kubika pijeska te je temelj bio spreman. Nakon okupljanja i radosnog pozdravljanja, svi su se smjestili u svoje šatore u kampu i prionuli planiranju posla, formiranju radnih grupa. Gradnja ovakvih kuća poznata je u svijetu, i dozvoljeno ih je graditi jer su ispitivanja dokazala da je slama teško zapaljiv materijal. Ako je tvrdo balirana i obložena debelim slojem gline u njoj nema dovoljno kisika da bi mogla gorjeti. Snimljeni materijal prikazuje kuće (prizemnice i katnice) u Americi, Britaniji i Francuskoj koje su starije od stotinu godina i uz brižno održavanje, još odolijevaju zubu vremenu! Počele su se graditi i u Njemačkoj.

Kuća u Eji je izgrađena u roku od 4 dana. Gradilo ju je, kako je već rečeno, oko 30 ljudi, a potrebno je najmanje 10 da bi se moglo graditi. Prva grupa je prionula postavljanju drvene konstrukcije. Mjerilo se, pililo, bušile se rupe, nabijalo, zabijalo i kao malo čudo, izrastao je kostur kuće. Dok su se rezali utori na gredama za krovište, kreativci su rezbarili prednje letve pa je tako rođen i zmajček koji štiti kuću. Nakon toga su se pripremili drveni temelji (koji su se izolirali s ljepenkom) i letve za slamu. Grupa je veselo krenula u štalu po bale slame koje su se još jednom vezivale, da bi se jače stisnule i krenulo je nizanje, red po red, sa velikim „ciglama“ koje su gutale prostor i visinu i začas su niknuli zidovi. Slame svuda - u kosi, pod majicom, u cipelama, ali sve uz smijeh i šalu.

I konačno je došao dan za igranje u blatu. Od greda i najlona napravljen je „bazenčić“ u koji se ubacivala glina, sjeckana slama, grubi pijesak, zemlja crvenica (radi boje) i voda te se rukama i nogama to sve miješalo da bi se dobila kompaktna smjesa s kojom se „ožbukalo“, odnosno nabacivalo na zidove od slame, i izvana, i iznutra. To je bio poseban doživljaj za sve. Možda je to bilo ugodno „vraćanje“ u djetinjstvo kada smo svi mijesili kolačiće od blata ili je bio iskonski zov zemlje koja je uvijek majčinska i iscjeljujući pa je gacanje u blatu uz veseli ritam bubnja prerastao u jedinstveni ples prijateljstva.

Na kraju se zasipavao šljunak na drvenu krovnu konstrukciju (daske, ljepenka, hidroizolacija), nasipalo se i nešto zemlje pa su se posadili i sukulenti da bi ozelenili krov, a ujedno stvorili i izolaciju. I tako je mala kuća niknula u nekoliko dana. Ta blatnjava žbuka je ostavljena da se suši petnaestak dana, a onda na to treba nabaciti još jedan sloj grube žbuke sa finim pijeskom i vapnom. Važno je spomenuti kako je ovakva gradnja kuće jeftina (oko 12 000,00 kn) i ekološka. Nadamo se da će i u našoj zemlji shvatiti da su bale slame dobar građevni materijal sa odličnom zvučnom i toplinskom izolacijom te da su takve kuće otpornije na požar od drvenih kuća.

Dakle, još treba pričekati da se i u Hrvatskoj bale slame priznaju kao građevinski materijal te da i mi možemo slijediti dobre primjere naših susjeda Nijemaca i Mađara koji imaju neka sela izgrađena na taj način.