Prvi dan na Animafestu: Filmovi Drouina, Schwizgebela i prvi dio Velikog natjecanja

Prvi festivalski dan započinje jutarnjim projekcijama za one najmlađe - od 10 sati u kinu Movieplex na rasporedu su filmovi iz Natjecanja za djecu. Animafestov dječji program održava se svakodnevno od 10 do 18 h. U Natjecanju filmova za djecu nalaze se uratci koje je među prijavljenima odabrala medijska pedagoginja Marina Peštaj. Filmovi su grupirani u blokove prema uzrastu: od 4 do 7, od 7 do 10, od 10 do 14, te za one starije od 14 godina. Posljednja dječja animirana avantura prvog festivalskog dana na repertoaru je u 20 sati u Movieplexu, a dolazi u obliku šarmantnog lisca – riječ je o filmu Fantastični gospodin Lisac u režiji Wesa Andersona, čiji će nam se glavni crtač knjige snimanja Christian De Vita pridružiti na festivalu.

Progam u kinu Tuškanac počinje u 18 sati programom koji predstavlja lik i djelo jednog od „majstora animacije“, Jacquesa Drouina. Ovaj kanadski autor već 30 godina eksperimentira sa specifičnom, zahtjevnom i rijetko korištenom animacijskom tehnikom tzv. pinescreen animacije. U programu će biti prikazan film 'Reljefi Jacquesa Drouina', biografski dokumentarac koji portretira Drouina od njegova ranog djetinjstva u istočnom Quebecu do karijere u kanadskom Nacionalnom filmskom odboru. Obogaćen brojnim isječcima i dosad neviđenim slikama iz osobne zbirke, film je hommage jednom životnom opusu i vrijedna pouka o kinematografiji. U programu će biti prikazana i dva filma iz Drouinova opusa koja na izuzetno kreativan način predstavljaju primjere animacijske tehnike igličastog ekrana.
U 20 sati program u kinu Tuškanac nastavlja se retrospektivom Georgesa Schwizgebela, višestruko nagrađivanog redatelja niza animiranih filmova i jednog od najistaknutijih švicarskih umjetnika uopće. Program uključuje 14 kratkih animiranih naslova.

U kinu Europa program započinje u 16 sati filmovima iz programa Velika panorama: od 12 filmskih naslova čak su tri hrvatska – 'Guliver' Zdenka Bašića, 'Ništa ne traje vječno' Darka Vučenika te 'Format' Darka Bakliže.

Nakon svečanog otvaranja festivala, od 22 sata na programu su najbolji od najboljih – prvi niz filmova iz Velikog natjecanja. Među osam potpuno različitih animiranih filmova izdvajamo 'Tussilago', zanimljiv animirani dokumentarac Šveđanina Jonasa Odella, 'Reci nešto, molim te' irskog autora Davida O'Reillyja, koji predstavlja izuzetno originalno rješenje spoja eksperimenta i animacije. Preporuka za potonji film zasigurno je i informacija da je osvojio nagradu Cartoon d'Or za najbolji europski animirani film 2009. Spomenimo još film 'Volim te' autorice Katy O'Connor, koja je kao glavna animatorica radila na dugometražnim filmovima 'Scanner Darkly' Richarda Linklatera i 'Five Obstructions' Larsa von Triera.


OD STRIPA DO FILMSKOG PLATNA

U sklopu festivala od 1. do 6. lipnja u Galeriji ULUPUH, Tkalčićeva 14, možete razgledati izložbu posvećenu belgijskom stripu i animaciji.


Slavni rasadnik francusko-belgijskog stripa, Francuska zajednica Belgije već je gotovo četiri desetljeća poznata po svojim izvrsnim filmskim autorima-animatorima. Često se zaborave mnoge i uobičajene veze između stripa i animacije. Primjerice, Franquin, Morris i Peyo prvo su se probili u filmskoj animaciji, a tek su kasnije njihova imena postala poznata preko stripa Spirou.

Slaveći Hergéovu 100. obljetnicu rođenja, sjetimo se samo lutka-filma Rak sa zlatnim klještima Claudea Misonnea koji je nastao prema istoimenom strip-albumu Tintin - bilo je to točno prije 60 godina, a upravo je taj film prvi u dugom nizu adaptacija stripa za veliko platno. Tijekom 50-ih godina izdavači Le Lombard i Dupuis otvorili su svoje animacijske studije Belvision i TVA-Dupuis. Uz pilot-serije, Belvision u sljedeća dva desetljeća potpisuje nekoliko stopostotnih belgijskih dugometražnih animiranih filmova: Tintinov zamak prema Hergéu, Flauta šest Štrumpfova prema Peyoovu stripu ili Daisy Town, jednu od pustolovina Luckyja Lukea nastalu pod Morrisovom supervizijom. Organizacije kao što su Odec Kid Cartoons ili Graphoui kasnije će prilagođavati stripove za televiziju. Spomenimo samo da je Graphoui uspio napraviti adaptaciju Hergéova stripa Quick i Flupke.

Danas kada su velike belgijske izdavače apsorbirale strane kuće, čiji audiovizualni odjeli koriste njihove kataloge stripa za televizijske serije, uključuje se nova generacija autora u oba medija koji razvijaju osobna i originalna djela. Primjerice Benoît Feroumont ili dvojac Vincent Patar i Stéphane Aubier pripremaju svoj prijelaz prema dugometražnom filmu, a neki poput Williama Hennea, Thierrya Van Hasselta ili Erica Blésina nadilaze ograničenja stripa i animacije te rade na granicama dramske i likovne umjetnosti. Pustolovina od stripa do filmskog platna se nastavlja...